#Lozu

[peace0of0art]

Luffy flirting

#ofc zoro knows exactly what he’s doing #and reacts accordingly #(infodumps about swords) #zolu #lozu #one piece zoro #one piece luffy #op zoro #op luffy #zoro x luffy #one piece zolu #one piece #one piece fanart #op fanart #1k

[fluffyartbl0g]

KATE YOU BEAUTIFUL SOUL T ^ T my zolu brethren go check out @thychesters wonderful fic about luffy getting bench pressed by zoro and just chattin havin a grand ol time (❁´▽`❁)*✲ﾟ*

HAHA and then AFTER UR DONE READING THAT ONE, if you’re craving something a bit spicier, go read @swordsmans phenomenal fic about zoro and luffy “training” together XD

#one piece #op fanart #monkey d. luffy #roronoa zoro #zolu #lozu #it just so happened that 2 of my favourite zolu authors posted zolu fics at the same time XD??? #boy was i fed well last night WAHAHAH

[hitohitonika]

help i cant stop sketching these two cornballs

#i blame my hormones #one piece #luffy #monkey d. luffy #monkey d luffy #roronoa zoro #one piece fanart #zoro #zolu #lozu

[gayassdbz]

https://archiveofourown.org/works/50243908

Another one

#zolu #lozu #fanfic

[bunnylover808]

New Zolu fic!! Check it out

https://archiveofourown.org/works/40454010

#zolu #one piece #luffy #roronoa zoro #zoro #lozu

[gtkayman]

Lozu I doodling on Magma with friends and fams!!

#one piece #luffy #zoro #monkey d luffy #roronoa zoro #luzo #zolu #fanart #art tag #doodling sounds like a goofy word i love it haha!!

[rokenrol]

Slušamo Arsena i Josipu Lisac, pijuckamo domaću lozu (kasnije ćemo preći na vino – ona ga je donijela), prstaci se krčkaju, a moja soba blista kao božićna jelka…

‘Nešto si mi zamišljen’, kaže ona.

‘Ja?! Ti znaš da ja rijetko mislim.’

A mislim: ‘Ovaj put ćeš ostati. Ja ću pisati knjigu i kuhati nam svaki dan neko drugo jelo. Nećemo odgovarati na telefonske pozive, ostavićemo sebi upaljeno svjetlo po cijelu bogovjetnu noć, jutrom ćemo šetati, a zavidne oči će me pratiti: kako onakav kreten uhvati onakvu žensku?’

Dario Džamonja

#džamonja

[poeticlicense12345]

Sjedim u kafiću i pišem.

Doduše ne kao Tin Ujević, pokraj prozora boemske Ilice, sa olovkom i bilježnicom tvrdih korica. Ne, ja sam u kafiću MSU-ua, hladnog prostora i daleko od prozora. Ali ljudi su tu. Neki piju vino, neki pivo, a ja gazirano, bezalkoholno piće. Kao da pokušavam okrenuti sliku, izbrisati pjesnika u baloneru sa nakrivljenim šeširom što ispija kavu i lozu dok udara polemiku sa slučajnim sugovornikom.

Ne, ja sam hladan...i umoran.

Potrošen!

Ili nisam, ta nebi pisao da jesam. Nebi tražo smisao u stropu sa velikom flekom nastalim od vlage. Strop moderne umjetnost propada, možda slijedi Grad, onaj koji ne pomično stoji u devedesetima, poput stranačkog parazita, ne močnog u svom ne znanju, a sigurnog u stranačku knjižicu.

Ne, ovaj Grad je prestao rasti 1996. Tada je posljednji puta poslao jasnu poruku, složno rekavši "Ne gasi radio". Od tada muk.

I meni je vrijeme da zašutim, već sam previše rekao.

A i onako me se ne ćuje od "zvukova tišine"

text author: Antun Hernaut

#art #umjetnost #poetic license #pjesnička sloboda #poetic #license #pjesnička #sloboda #poetry #poezija

[zanimljivaekonomija]

IZLOŽBA „U VINOGRADU SVETOG TRIFUNA“ u Galeriji Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka

U susret pedesetogodišnjici rada naše eminentne slikarke, Slobodanke Rakić Šefer, i stogodišnjeg rođendana vinove loze u dvorištu Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka, u Galeriji Zavoda (ul. Rige od Fere 4) otvorena je izložba „U vinogradu Svetog Trifuna“. Što se i iz naziva izložbe može jasno naslutiti, izložene su slike-ulja na platnu koja slave vinovu lozu, grožđe i vino. Slobodanka Rakić Šefer poslednjih godina pokazuje veliko interesovanje i posvećenost grožđu, slikajući ovo božansko voće na njoj karakterističan maestralan način. Najnovija dela, na kojima umetnica dokazuje svoje umeće da uzdigne i podari smisao detaljima, svedoče nam o tome da je „Slobodanka prešla dugačak put, posmatrajući širok spektar pojava koje su se odvijale u tokovima umetnosti. Na nekim slikama, ona i u samo nekoliko zrna grožđa prepozna univerzum slasti…“.

Slobodanka Rakić Šefer se davnih godina prošlog veka otisnula u profesionalne slikarske vode.  Rođena je u Duvaništu, odrasla u Šapcu, a školovala se u Beogradu. Prvi je šabački magistar slikarstva, član je ULUS-a i Udruženja likovnih umetnika Šapca od 1977. godine, Lade – Društva srpskih umetnika od 1978, a ULUPUDS-a od 2012. godine. Učestvovala je na oko 700 kolektivnih žiriranih izložbi ili izložbi po pozivu, kod nas i u inostranstvu, a ostvarila je  sto dve samostalne izložbe u zvaničnim galerijskim prostorima. Utiske o njenom stvaralaštvu i dan-danas objavljuju istoričari i teoretičari umetnosti, likovni kritičari, pisci, pesnici, publicisti, novinari, kolege, kao i ljudi iz raznih drugih profesija koji nalaze inspiraciju u njenim delima. Dobitnik je više od 20 priznanja za svoj rad, a poslednja je Vukova nagrada KPZ Srbije iz 2020. godine.

Izložba „U vinogradu Svetog Trifuna“ realizuje se u okviru svečanosti obeležavanja slave Zavoda, Svetog Trifuna, i Dana državnosti Republike Srbije, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, i može se pogledati svakog radnog dana do 27. februara u periodu od 9 do 15 časova. Sa ovom izložbom autorka Slobodanke Rakić Šefer želi posebno da ukaže na vinovu lozu u dvorištu Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka koja postoji i rađa grožđe već 96 godina. Ona očekuje da Grad Beograd ili neko od ministarstava (kulture, poljoprivede ili turizma) posveti pažnju očuvanju vinove loze u samom centru Beograda kako bi ona dočekala ne samo 100-ti rođendan, već da bi u godinama i decenijama koje dolaze postala i svojevrsna turistička znamenitost.

Foto: Momčilo Karan

#turizam #belgrade #beograd #umetnost #slikarstvo #ulja na platnu #Slobodanke Rakić Šefer #vinova loza #grožđe #vino #zaprokul #izložba #sveti trifun #galerija

[tortured-masterpiece]

Slušamo Arsena i Josipu Lisac, pijuckamo domaću lozu (kasnije ćemo preći na vino – ona ga je donijela), prstaci se krčkaju, a moja soba blista kao božićna jelka…

‘Nešto si mi zamišljen’, kaže ona.

‘Ja?! Ti znaš da ja rijetko mislim.’

A mislim: ‘Ovaj put ćeš ostati. Ja ću pisati knjigu i kuhati nam svaki dan neko drugo jelo. Nećemo odgovarati na telefonske pozive, ostavićemo sebi upaljeno svjetlo po cijelu bogovjetnu noć, jutrom ćemo šetati, a zavidne oči će me pratiti: kako onakav kreten uhvati onakvu žensku?’

[oglasizaizdavanjenekretnina]

Prodajemo poljoprivredno zemljište u Vrdniku, potez Somni rep- Valdovo. U pitanju je njiva 5.klase površine 15070 m2 (1.5ha) , broj parcele 3136 . Nalazi se na predivnom mestu sa kog se pruža prelep pogled. U blizini ima vode i struje , upravo se pravi ozbiljan put u tom pravcu da poveže Irig i Vrdnik. Na placevima su zasađene breskve, orasi... Sve se održava i ubiraju se plodovi. Čitav potez je nekada bio vinogradarski, što znači da klima i zemljište pogoduju za vinovu lozu. Pogled sa placa je potpuno otvoren ka jugu u pravcu Rume. Vide se Borkovačko i Pavlovačko jezero, toplana u Obrenovcu i mnogo dalje... U blizini je put koji vodi ka Irigu i uskoro će ovim delom Vrdnika biti izgrađene saobraćajnice koje će izlaziti na autoput koji će povezivati Rumu i Novi Sad, tako da će zemljište još dobiti na atraktivnosti. Agencijska provizija je uračunata u cenu od 206.000eur Šifra oglasa: 212422 Kontakt 0646432338, Ljiljana Marković , Master 021 nekretnine. R.br.829 source var xx01 = [ "Dobrodošli na oglasni sajt", "Dobrodošli na sajt", "Dobrodošli na sajt sa oglasima", ]; var xx02 = [ "Tekst 0", "Tekst 1", "Tekst 2", ]; var ixx01 = Math.floor(Math.random() * xx01.length); var ixx02 = Math.floor(Math.random() * xx02.length); var randomSentence12 = xx01[ixx01] + ' ' + xx02[ixx02]; var xx03 = [ "Proba 1", "Proba 2", "Proba 3", ]; var xx04 = [ "Poslednja 1", "Poslednja 2", "Poslednja 3", ]; var ixx03 = Math.floor(Math.random() * xx03.length); var ixx04 = Math.floor(Math.random() * xx04.length); var randomSentence34 = xx03[ixx03] + ' ' + xx04[ixx04]; document.getElementById("random-sentence").innerHTML = randomSentence12; TEKST ------ document.getElementById("random-sentence").innerHTML = randomSentence34;

[rasadnik-boskovic]

PLAVI KAMEN - Za prskanje voća i povrća

Veb sajt:https://rasadnik-boskovic0.webnode.hr

Plavi kamen (hemijski sastav - bakar sulfat ) je preventivni fungicid koji se koristi u pripremi Bordovske čorbe. Bordovska čorba se primenjuje u zaštiti mnogih vrsta voća i povrća – za paradajz, krompir, krastavac, vinovu lozu kako bi se suzbili razni uzročnici bolesti biljaka.

Organska proizvodnja takodje način proizvodnje u kojoj je dozvoljena, doduše ograničena primena plavog kamena uz strogo poštovanje pravila primene, jer nije reč o klasičnom, hemijskom, industrijskom preparatu.

Plavo prskanje

“Plavo prskanje” se već planira i priprema na jesen. To je najpre svojevsna higijena koja podrazumeva uklanjanje osušenih stabala, suvih i polomljenih grana, trulih plodova, lišća…Truljenje tih ostataka može biti uzrok raznih bolesti i zaraza biljaka.

Upotreba plavog kamena odnosno bordovske čorbe veoma je korisna mera zaštite voćaka jer se njime suzbijaju mnoge bolesti, a neke se mogu uspešno kontrolisati.

Plavim prskanjem lako se suzbijaju patogeni koji mogu da prezime u krošnji skriveni u pukotinama kore, pupoljcima…Plavo prskanje je najbolje obavljati u jesen nakon opadanja lišća.

Koje bolesti se suzbijaju ‘’plavim prskanjem’’

Kovrdžavost lista breskve

Rogac šljive

Monilioza šljive, breskve, višnje, trešnje, kajsije

Pegavost lista

Krastavost plodova kruške

Kestenjasta pegavost maline

Antraknoza

Krastavost plodova kajsije

Šupljikavost lišća

Plamenjača voća

Ekskorioza vinove loze

Način primene, delovanje i karenca

Izazivači navedenih bolesti, kada se završi vegetacija ostaju pristuni u krošnji, otvorima po korama, na pupoljcima... Posle blažih zima, oni dolaze na osetljive delove biljke i tako kreće zaraza. Patogeni se zato moraju eliminisati na mestu njihovog prezimljavanja. Preporuka je da se ‘’plavo prskanje'’ obavi na jesen pa će tako i posledice na proleće biti blaže.

Plavi kamen je na bazi bakra, plave je boje, pa takve njegove fizičke osobine, uzrokuju da voćnjak dobija plavičastu nijansu.

‘’Plavo prskanje'’ se obavlja u novembru. Kod breskve, na primer, početkom meseca i to nakon prvih jesenjih mrazeva, kada listovi opadnu. Ipak, ako je na stablu puno lišća, prskanje se ne preporučuje jer sredstvo, u tom slučaju, neće dovoljno da dopre do mesta gde su prisutni paraziti.

Savet: Protresite voćku kako bi se ona oslobodila lišca, pa onda krenite sa '’plavim prskanjem'’

Za uredno '’plavo prskanje'’ potreban je temeljni rad. Svaki deo biljke potrebno je dobro pokvasiti da postane plavičasta. Karenca: 21 – 28 dana.

Sva sredstva za '’plavo prskanje'’ na bazi plavog kamena zapravo pripadaju grupi bakarnih jedinjenja. To su, pored bordovske čorbe, Kuproksat, Kupragin, Blauvit, Beveblaukreč…

Priprema:

Bordovska čorba se naješće koristi u koncentraciji od 1,5 - 2% , odnosno 2 kilograma na 100 litara vode. Prskajte biljke kada je lepo vreme, na temperaturi većoj od 10 stepeni. Nemojte tretirati biljke kada je jak vetar i hladnije vreme. Koristite bordovsku čorbu koja je sveže pripremljena. Stajanjem, njeno dejstvo postaje slabije.

Priprema bordovske čorbe za male posede, podrazumeva da se prethodno pripremi '’osnovna suspenzija'’ od krečnog mleka i '’osnovni rastvor'’ bakar sulfata (plavog kamena). Oni se preprskanja mešaju sa vodom. '’Osnovni rastvor'’ se sprema rastvaranjem plavog kamena u vodi u plastičnoj buradi. Ovaj rastvor može stajati neograničeno u plastičnoj ambalaži.

U drugoj plastičnoj posudi, treba rastvoriti kilogram gašenog kreča u 10 litra vode. Iona može neograničeno stajati u plastičnoj ambalaži. Na kraju, pre same primene, treba pomešati dva rastvora koja čine čorbu.

#hemijski sastav #fizicke osobine #organska proizvodnja #karenca #primena #plavi kamen #upotreba

[spectatorzg]

Sramite se gospodo branitelji!

Rodio se dječak, Hrvoje Borac Rodio se dječak u obitelji Borac. Zdrav, onako, kao ispod čekića. Obitelji nije bilo kraja sreći. Ponosni otac danima se nalijevao. Puzeći dolazio kući, jer, eto, rodio se netko tko će produžiti njegovu lozu, pa je lozom nutkao sve koje je stigao. Umalo je zaboravio doći u rodilište podići izmučenu suprugu i prestolonasljednika. Mali Hrvoje Borac je rastao, ma na…

View On WordPress

#Šatoraši

[jasna19]

KA KRALJICA

Neđe oko podne, počinjem da radim, nijesam se ja slučajno udala za Crnogorca. Ista sam ve ka kraljica majka, Milena Dok popijem kafu, pa lozu, da ni kafa ne bude udovica, pa još jednu stresem za bistriji pogled, pa obrijem brkove – eto, za po ure tu je i podne, dako se do tad nijesam presnijetila, pa počinula. Ela, ela, neka radi ko voli, ne branim.

View On WordPress

[zoranphoto]

Berba 2022. bit će slađa, kvalitetnija i s više alkohola, ali vinari poručuju: Poskupljenja su neizbježna!

Veseli i raspjevani berači u šestoj brzini, uz koju ukradenu bobicu za osvježenje, te gazde koji od ranog jutra jednim okom prate berbu i radnike, a drugim prešanje, pa i beračku logistiku, odnosno brentaše... Berba grožđa polako se privodi kraju, a malo je reći da su vinogradari i vinari strepili nakon dugotrajne suše     Berba je ove godine u nekim dijelovima Hrvatske počela puno ranije nego inače, ponegdje već sredinom kolovoza. Unatoč očekivanim manjim prinosima zbog dugotrajne suše, vinogradari gotovo jednoglasno poručuju da je grožđe zdravo te da će vino biti i slađe i kvalitetnije, zahvaljujući nedavnoj kiši koja je ublažila gubitke. Šećera u bobicama ima dovoljno i količine kiseline su primjerene. No, s druge strane, nezaobilazan rast troškova zasigurno će utjecati na poskupljenje vina.

Porasli troškovi proizvodnje

I u Istri je berba krenula desetak dana ranije nego prijašnjih godina, a Elvis Visintin, glavni enolog vinarije Capo u istarskoj Općini Brtonigla, očekuje 20 posto manje uroda. Riječ je o maloj istarskoj vinariji sa 7,5 hektara vinograda na tri položaja, a koja godišnje u optimalnim uvjetima proizvede, prema navodima na njihovoj web stranici, 38.000 litara vina. 'Vino će ove godine biti kvalitetnije zato što se skupilo više šećera, a uz to je grožđe dozrijevalo u gotovo pa optimalnim uvjetima jer je prije berbe ipak palo nešto kiše, loza se oporavila i nastavila sazrijevati. Možemo očekivati da će malvazija imati više alkohola nego prijašnjih godina', kaže Visintin. Nezaobilazna tema je poskupljenje vina, a ono je, kaže naš sugovornik, sigurno i nezaobilazno i to ne samog zbog manjeg uroda, što je samo po sebi prirodna pojava, već i zbog povećanja troškova proizvodnje. Znatno je poskupio plavi dizel, skočile su cijene električne energije, poskupjela su gnojiva, pa i ona ekološka, koja koristi vinarija Capo, a i sredstva za zaštitu bilja od bolesti i insekata, kao i etikete te staklena i kartonska ambalaža. 'Produžio se i rok dobave. Danas svjedočimo nečemu što ranije nismo mogli zamisliti – ako želite nabaviti neki repromaterijal, koji bi vam inače stigao za sedam do 10 dana, sada na njega morate čekati i po mjesec i pol, ako uopće dođe. Uz sve to, poskupjela je radna snaga, koju je teško naći, tako da problem više nije samo u cijeni. To nas sve stišće i morat ćemo dići cijene vina. Cijenu formiraju i ponuda i potražnja, a ponuda će ove godine biti manja zbog manjih prinosa. Tek trebamo vidjeti što će biti s potražnjom jer prije svega ovisimo o turističkoj sezoni', kaže Visintin. U vinariji Capo prerađuju grožđe od kojeg prave istarsku malvaziju, chardonnay, pinot sivi, sauvignon bijeli, muškat žuti, pinot crni, cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot, a dio je rastao u mladim vinogradima zasađenima ove i prošle godine.

Visintin nam, naime, pojašnjava da su morali obnoviti stare vinograde oboljele od zlatne žutice, najopasnije bolesti vinove loze u Europi. Iskoristili su stoga sredstva iz programa Ministarstva poljoprivrede za obnovu vinograda kako bi raskrčili stare i zasadili mlade nasade. Vinogradari očekuju da će poskupjeti i grožđe, a neki vinari kupovat će ga zbog ovogodišnjeg manjeg uroda i poskupljenja repromaterijala. Tako bi za kilogram grožđa trebalo izdvojiti od četiri do osam kuna, što je dvije kune skuplje nego prijašnjih godina.

Smanjenje prinosa za 15-25 posto

U Slavoniji, točnije u feričanačkim vinogradima vinarije Enosophia, u kojima je berba krenula znatno ranije nego inače, suša je pridonijela bržem dozrijevanju i nešto slabijim prinosima. Zbog toga se može očekivati viša kvaliteta pojedinih vina. Vinovu lozu inače uzgajaju na 165 hektara vinograda na osam lokaliteta, a lani su ubrali 850 tona grožđa. No ove godine situacija je nešto drugačija. Prema dosadašnjim saznanjima i okvirnoj procjeni, očekuje se smanjenje prinosa za 15 do 25 posto na pojedinim položajima. Specifičnost berbe u feričanačkom vinogorju je ta da se velika većina grožđa i dalje bere ručno, bez obzira na karakteristike sorti, a način branja bobica utječe i na kakvoću proizvedenog vina. Glavni enolog Martin Kovačević ustvrdio je da 'ovogodišnja berba neće utjecati na kvalitetu jer se grožđe bere u optimalnim parametrima za pojedini proizvod'. 'Berba je ranija jedino što se tiče vremenskog perioda na koji smo navikli, ali grožđe je spremno, odnosno tehnološki zrelo', rekao je Kovačević, dodajući da su podrumi spremni te da su u vinariji zadovoljni time kako je krenula prerada. Berbu su započeli sortom chardonnay za bazu za pjenušac, nastavili pinotom crnim te frankovkom. Već godinama u berbu uključuju mnoge mlade berače i nezaposlene s područja istočne Slavonije koji su u potrazi za sezonskim poslom, pa tako nemaju problema s radnom snagom. Pojedini berač ubere između 500 i 1000 kilograma, a budući da će berba u Feričancima trajati oko 25 radnih dana, iz vinarije ističu da se pretežito sušna godina neće znatno odraziti na poslovanje. Kažu i da postoji mogućnost korekcija cijena određenih kategorija vina. 'Zbog povećanja cijena repromaterijala i same proizvodnje pratit ćemo situaciju na tržištu vina i reagirati prema potrebi', kažu nam iz Enosophije.

Najviši stupanj predikatnih vina

U pitoresknom mjestu Rusnica u Općini Hum na Sutli u Zagorju svi su čuli za vinariju Bodren Borisa Drenškog, čija su vrhunska predikatna vina dobitnici domaćih i svjetskih priznanja. Na četiri hektara vinograda s 25.000 trsova, Bodren se diči raznim sortama, od bijelog i sivog pinota te chardonnaya do rajnskog rizlinga, sauvignona bijelog, rizvanca i traminca. Premda su godinama prije obitelji Drenški vremenski uvjeti išli na ruku, posljednjih godina nema ledene berbe, za koju temperatura mora iznositi minimalno -7 stupnjeva Celzijevih te takva treba ostati sve do kraja berbe i naposljetku prerade. 'Nasadi su nam se povećali, sad imamo redovne berbe kao i drugi vinogradari, dio smo već i pobrali. Trenutno ciljano kombiniramo berbu za tip vina; imamo ono suho i slatko niže kategorije. Manji dio ostavljamo za predikatne berbe. Ako ne bude mogućnosti za ledenu berbu i minusi ne budu niži od sedam stupnjeva, imamo varijantu ledene berbe prosušenih bobica, kad voda dehidrira zbog jakog vjetra i takve bobice grozda izgledaju kao 'cvebe', odnosno grožđice. U kemijskom sastavu to je gotovo isto kao ledeno vino, odnosno kad se to preša, ostaju veliki ostaci sladora pa je za mnoge ta kategorija čak bolja od ledenih vina', ističe Drenški, čija se berba prosušenih bobica pokazala kao odlična alternativa jer je naposljetku riječ o najvišem stupnju predikatnih vina. No i sam je, kaže, svjestan neizvjesnih vremena za vinogradare i vinare, iako on ima, dodaje, manje količine. Međutim kad proširi nasade i poveća proizvodnju, zna da će ti troškovi dočekati i njega. 'Cijela Hrvatska kotira u Europi kao skupa po pitanju vina, tako da nemamo puno prostora za dizanje cijene. Ne smijemo se uspoređivati s uvoznim i svjetskim vinarima koji imaju velike industrijske proizvodnje, jer mi imamo kvalitetu i morali bismo biti skuplji, no to još uvijek nije prepoznato što se tiče svjetskog tržišta i izvoza', kaže Drenški. Tportal.hr Foto : Zoran / TV Wien Read the full article

#berba #berbagrožđa #vino #vinograd #vinogradi

[lazelozu]

sorry tumblrinas i have been busy for the past few weeks… i went to a con and had a couple school projects but more posts coming soon from epic lozu