- učesnik zadužen za poslove statistike dr Miladin Kovačević, direktor Republičkog zavoda za statistiku,
- učesnik zadužen za poslove statistike Vladimir Šutić, pomoćnik direktora Republičkog zavoda za statistiku.
Odluka o imenovanju stalnog sastava republičke izborne komisije
Саопштење за јавност
24. децембар 2023.
Поступајући по молби Републичке изборне комисије са 40. седнице одржане 23. децембра 2023. године, Министарство државне управе и локалне самоуправе и Министарство унутрашњих послова, након извршених провера, доставили су Републичкој изборној комисији табеларне прегледе броја бирача по градским општинама града Београда према годинама уписа у Јединствени бирачки списак односно пријави пребивалишта на адресама наведеним у позивима за гласање које су председнику Републичке изборне комисије предали Мариника Тепић и Мирослав Алексић приликом подношења Захтева за расписивање и спровођење нових избора за одборнике Скупштине града Београда, као доказе наводне изборне крађе, односно постојања сада уписаних тзв. „фантомских бирача“.
Провером је јасно утврђено да највећи број бирача има пријављено пребивалиште и уписан је у Јединствени бирачки списак много пре расписивања избора одржаних 17. децембра 2023. године, од којих неки и пре 20 и више година, што је очигледан доказ да нису тачне тврдње Коалиције Србија против насиља да се број бирача са правом гласа на београдским изборима вештачки повећавао ради утицаја на исход одржаних избора.
Републичка изборна комисија објављује достављене табеларне прегледе ради правовременог и истинитог обавештавања јавности.
Predstava „#Jeanne“ osvojila je Gran pri „Mira Trailović“ ovogodišnjeg, 57. po redu Bitefa!
Kako je saopšteno večeras u Bitef teatru, na svečanom zatvaranju festivala, Gran pri „Mira Trailović“ 57. Bitefa pripao je predstavi „#Jeanne“, koju je prema tekstu Ivane Sajko režirala Anja Suša.
„To je bogato pozorišno iskustvo koje pleni svojom kompleksnošću. Reč je o bajci o klasama, herojima i revolucijama, o kapitalizmu i apokalipsi, koja se kreće kroz registre istorije, kroz fantaziju, sećanje, samokritiku i proricanje sudbine“, navodi se u obrazloženju.
Specijalna nagrada „Jovan Ćirilov“, za izuzetan doprinos pozorišnoj umetnosti, dodeljuje se predstavi „Zbogom, Lindita“ Marija Banušija.
„Iako visoko cenimo Banušijevu režiju, njegov rad sa svetlima i muzikom, kao i izvođače na sceni, Banušijev talenat, intuicija i veština u obradi vremena i temporalnosti ističu se kao izuzetan doprinos izvođačkoj umetnosti“, navodi žiri u svom obrazloženju.
Međunarodnim žirijem 57. Bitefa predsedavala je prof. dr Ana Vujanović, a pored nje žiri su činili i dramski pisac i pozorišni reditelj Žoris Lakost, glumica i profesorka glume Nataša Barbara Gračner, likovni i umetnik performansa Siniša Ilić i dramaturškinja festivala Viner Festvohen Iris Rafetzider.
Mario Banuši dobitnik je i nagrade lista Politika za najbolju režiju, a žiri u obrazloženju navodi kako njegov rediteljski rukopis „donosi emotivne, snolike i poetski izražajne odbleske smrti i suočavanja sa njom“. Politikin žiri je ovu odluku doneo jednoglasno, a činili su ga reditelji Andraš Urban i Veljko Mićunović, kao i predstavnici redakcije Politike Gordana Popović, urednica rubrike Kultura, Ana Tasić, pozorišna kritičarka i Borka Golubović Trebješanin, novinarka.
Nagradu publike dobila je opera-performans „Sunce i more“ autorki Rugile Barzžukaite, Vaive Grainite i Line Lapelite. Ocenjujući svaku od predstava ocenama od 1 do 5, publika je litvansku produkciju nagradila visokom srednjom ocenom 4.61.
Svečano zatvaranje festivala proteklo je u znaku plesne predstave „Wakatt“ koja je izvedena na velikoj sceni Narodnog pozorišta. Koreografa Serža Emea Kulibalija i trupu Plesnog pozorišta Faso publika je pozdravila ovacijama, kao i muzičku pratnju koju je predvodio jedan od najvećih francuskih džez flautista Medžik Malik.
Ovogodišnji Bitef održan je od 3. do 10. oktobra pod sloganom „Snago, ne pristaj da budeš nečija“. U glavnom programu prikazano je devet predstava iz Nemačke, Grčke, Litvanije, Mađarske, Švedske, Belgije, Burkine Faso i Srbije. Uz rasprodata izvođenja za koja se tražila karta više, ovogodišnji Bitef obeležile su i višeminutne ovacije publike.
MEĐUNARODNI DEČIJI FESTIVAL FOLKLORA „LICIDERSKO SRCE 2023“ od 15. do 19. avgusta
Danas je na konferenciji za novinare u prostorijama Turističke organizacije Srbije (TOS) najavljen 15. Međunarodni dečji festival folkolora “Licidersko srce - Užice 2023”. Ovaj jubilarni festival održaće se od 15. do 19. avgusta, u Užicu, na Zlatiboru i u Višegradu. Počev od 2009. godine, do sada je na festivalu učestvovalo oko 12.000 dece iz 40 država. Kako je najavila Ivana Cvetković, ispred Organizacionog odbora festivala, na njemu ove godine učestvuje oko 1200 dece iz 15 zemalja - Turske, Slovačke, Mongolije, Meksika, Poljske, Kine, Kanade, Hrvatske, Gruzije, Grčke, Egipta, Crne Gore, Bugarske i Bosne i Hercegovine (Republika Srpska) i Srbije. Cvetković je istakla da je ovo jedinstven festival koji se održava na tri lokacije u dve države (Republika Srbija i Republika Srpska) pa nije samo međunarodna, već i prekogranična manifestacija. ”Na festivalu se mnogo nauči jer je većina programa eduativnog karaktera, posećuju se turističke znamenitosti, organizuju grnčarske i folklorne radioniec, a i ove godine festival ima humanitarni karakter. Sredstva prikupljena od prodaje licidarskih srca biće donirana udruženju NURDOR”, rekla je Ivana Cvetković. Organizaciju konferencije za novinare i promocije festivala u Beogradu pomogli su Turistička organizacija Beograda (TOB) i Turistička organizacija Srbije, pa su se prisutnima na konferenciji obratili i Danijela Veljović, ispred TOS-a, i Miodrag Popović, direktor TOB-a. O značaju i vrednostima festivala i pojedinim njegovim segmentima, odnosno o onome što će se dešavati u Užicu, na Zlatiboru i u Višegradu, govorili su Ratko Trmčić, član Gradskog veća za kulturne delatnosti Grada Užica, Mlađen Cicović, direktor Predstavništva Republike Srpske u Srbiji, Jovana Borovčanin Đurević, predstavnica Opštine Višegrad i Marija Jeremić, pomoćnik predsednika Opštine Čajetina. Festival “Licidersko srce” organizuje Udruženje građana ERA iz Užica, a suorganizatori su Grad Užice, Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji i Turistička organizacija Zlatibor. Festival podržava Ministarstvo kulture i informisanja, kao i Ministarstvo spoljnih poslova Vlade Republike Srbije (Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u region). Medijski partneri su Radio televizija Srbije i Radio televizija Vojvodine.
The initial spark for this project was the song Glaciers by Hashima
Set in the strange and nostalgic emotional landscape of the old and abandoned dystopian spaces, "Glaciers" is a short film that functions as a fever dream which re-examines the relationship between authority and inner demons. "Glaciers" celebrates entropy as a final stage before the resurrection.
Staring:
Nina Popović
Tamara Pjević
Director: Lazar Bodroza
Cinematographer:Lazar Bogdanović
Producer: Igor Mišković
Editor: Djordje Marković
Colorist: Nikola Marinković
VFX: Slavko Gavrić
Coustime design: Senka Kljakić
MUA: Marija Stošić
Set design: Orjen Djurić
Sound Design:Aleksandar Protić
Camera assistant/Photographer: Stefan Djakelić
Gaffer: David Davidović
Grip: Marko Leković,Marko Deljanin
Location manager: Stefan Stanković
Shot with BolexH16 with @kodak_shootfilm 16mm Kodak Vision 3 500T (push1,some scenes push2)
Film lab: Focusfilmlab
Ministarka za ljudska i manjinska prava Gordana Čomić izjavila je da će danas biti predstavljene smernice za izradu novog zakona o rodnoj ravnopravnosti i da je cilj te neprestane borbe da “budemo jednaki pred zakonom i izjednačeni u životu”.
“Ovo nije zakon za žene”, objasnila je Čomić, koja je novinarima, uoči tematskog sastanka na temu nacrta zakona o rodnoj ravnopravnosti, rekla da je to…
Being that the contest is weeks away now, I thought I’d review the national final runner’s up to see how they compare to the songs that won and be representing their nations.
youtube
ITALY "I tuoi particolari" Ultimo
This is a lovely song and it would have done quite well at the Eurovision song contest. It has a nice tone that takes you on an adventure. I would expect Soldi to perform better in the finals, so most likely the right decision was made.
youtube
LATVIA: You Make Me So Crazy - Markus Riva
Markus has been to the national final several times and doesn’t seem come out to be the winner. This year could be the best of the lot and potentially a better fit for the Eurovision song contest. My main complaint with Markus though is that he doesn’t seem to sing in tune.
youtube
LITHUANIA: Light On - Monika Marija
Monika was far and away the best performer in Lithuanian final this year. She had two songs in the contest an both made the final. She withdrew Criminal so she could concentrate on this song. I’m delighted it came second; it would have been a better song to represent Lithuania that Run with lions.
youtube
MONTENEGRO Nevinost Ivana Popović-Martinović
Almost all the songs in the Montenegrin final were better than Heaven and this would be a worthy entrant for the nation. The favourite of the final 6 songs had some sort of naked skull monster presented (Ja sam ti san) which saw it not in the superfinal. I’d prefer that song.
youtube
NORWAY: The Bubble - Adrian Jørgensen
A different year and The bubble would have been the winner. It was up against a very hot favourite from KEIINO and it didn’t happen.
I’ll include both classics and modern music.
Hope you will enjoy it :)
Next to every singer/ band, there are a few songs which they are famous for.
Oliver Dragojević
Cesarica
Tko sam ja da ti sudim
Kad mi dođeš ti
Gibonni
Činim pravu stvar
Ovo mi je škola
Zlatne godine
Tony Cetinski
Umirem 100 puta dnevno
Blago onom tko te ima
Opet si pobijedila
Lagala nas mala
Severina
Moja štikla
Brad Pitt
Italiana
Djevojka sa sela
Mišo Kovač
Ako me ostaviš
Dalmacija u mom oku
Svi pjevaju, ja ne čujem
Thompson
Samo je ljubav tajna dvaju svjetova
Prijatelji
Lijepa li si
Moj Ivane
Petar Grašo
Ako te pitaju
Ko nam brani
Utorak
Dino Dvornik
Afrika
Zašto praviš slona od mene
Ti si mi u mislima
Hipnotiziran
Arsen Dedić
Sve što znaš o meni
Amigo
Odlazak
Goran Karan
Vagabundo
Lipa si lipa
Ostani
Miroslav Škoro
Juliška
Sude mi
Ne dirajte mi ravnicu
Otvor ženo kapiju
Golubica
Garavušo garava
Jelena Rozga
Bižuterija
Razmažena
Dobitna kombinacija
Massimo
Iz jednog pogleda
Kladim se na nas
Suze nam stale na put
Vuco
Tražena si roba u gradu
Volim piti i ljubiti
Neno Belan
Sunčan dan
Stojin na kantunu
Boris Novković
Tamara
Maja Šuput
Amnezija
17 mi je godina
Zlatko Pejaković
A ja sam negdje rujno vino pio
Nećemo noćas doma
Jacques Houdek
Stotinama godina
My friend
Franka Batelić
S tobom
Nina Badrić
Takvi kao ti
Čarobno jutro
Dodiri od stakla
Luka Nižetić
Proljeće
Amsterdam
Prava ljubav
Josipa Lisac
Gdje Dunav ljubi nebo
Magla
Danas sam luda
Doris Dragović
Šakom od stol
Marija Magdalena
Ivan Zak
Bolja od najbolje
Obriši suze
Tko mi te krade
Tetovaža
Vesna Pisarović
Jutro donosi kraj
Ivana Brkić
Oči boje kestena
Jole
Kada žene tulumare
Jedna mala plava
Duša od papira
Nosi mi se bijela boja
Saša, Tin i Kedžo
365
Mladen Grdović
Za ljubav ja dao bih sve
Nije u šoldima sve
Stjepan Jeršek Štef
Sve poštivam, svoje uživam
Lana Jurčević
Duša Hrvatska
Vrti mi se
Ludo ljeto
Odlaziš
La la land
Vanna
Kao da me nema tu
Ako je vrijedilo išta
Vesna Pisarović
Neka ljudi govore
Sasvim sigurna
Da znaš
Daniel Popović
Džuli
Jasmin Stavros
Dao bih 100 Amerika
Tomislav Ivčić
Večeras je naša fešta
BANDS
Prljavo Kazalište
Ne zovi,mama, doktora
Previše suza u mom pivu
Sve je lako kad si mlad
Kiše jesenje
Mi plešemo
Bijelo Dugme
Đurđevdan
Evo, zaklet ću se
Na zadnjem sjedištu moga auta
Hajdemo u planine
Ne spavaj, mala moja, muzika dok svira
Tako ti je, mala moja, kad ljubi Bosanac
Lipe cvatu
Parni Valjak
Sve još miriše na nju
Jesen u meni
Ljubavna
Prokleta nedjelja
Colonia
Svijet voli pobjednike
Ti Da Bu Di Bu Da
Oduzimaš mi dah
Za tvoje snene oči
E.T.
Prazan stan
Tek je 12 sati
Magazin
Došlo vrijeme da se momci žene
Rano, ranije
Sijamski blizanci
Pravila Igre
Muška suza
Kamen na duši
Okovano srce
Zagrli me
Zaprešić Boys
Igraj moja Hrvatska
Neopisivo
Slavonske lole
Duša bećarska
Sve je ona meni
Gazde
Ja pijem da zaboravim
Neće snaša tamburaša
Slavonia Band
Ej lutkice
Gukni golube
Prokleto je
Klapa Intrade
Nisan te sriće
Croatio, iz duše te ljubim
Samo za tebe
🎭Predstava „Gorski vijenac: Magnovenije osjećanja“ premijerno je izvedena u Centru za kulturu Danilovgrad 25.05.2021. 📌Predstavu su realizovali članovi Omladinskog servisa Danilovgrad u saradnji sa F.A. „Oro“. Pojekat je podržan od strane opštine Danilovgrad i Centra za kulturu Danilovgrad. Mladi ljudi su tromjesečnim radom oživjeli centar za kulturu i poslije dužeg vremena u njegovim prostorijama je nastala predstava. Ovo predstavlja ogroman značaj za razvoj kulturnog života grada. 🎭Djelovi „Gorskog vijenca“ su temelj za prikaz različitih osjećanja koja su se izrazila kroz folklornu igru i glumu. Širok spektar osjećanja smještenih u nekom prošlom vremenu oživjeli su :Jovan Popović, Filip Ćuković, Lazar Marunović, Vasilije Marunović, Darko Šćepanović, Nevena Pavićević, Jana Miletić, Nikolina Milić, uz pomoć F.A. „Oro“ na čelu sa koreografom Markom Savićevićem. Marija Popović kao predstavnica mladih je inicirala rad na projektu. Prof. Nada Bajović i Zorana Latković su dale podršku i smjernice za realizaciju djela. 👉Opširnije na portalu Pozornica.me 🖋️@jana_miletic5 📸 Ljubica Kovačević #pozornicame #pozoriste #DistancaRukeMaska #danilovgrad #mladi #premijera (na lokaciji Pozornica.me) https://www.instagram.com/p/CPX1J9oLQTw/?utm_medium=tumblr
Here is a list of my favorite Bosnian, Croatian, Montenegrin, and Serbian artists. The artists listed here aren’t even close to the number I listen to on a regular basis, but for the sake of length, I’ve stuck with (mostly) more modern music in this post. All of the links will take you to one of my favorite songs by each artist or their most popular or recent songs. Bolded artists are some of my personal favorites. Enjoy 😊
PROMOCIJA GASTRONOMSKOG VODIČA „GAULT & MILLAU“ SRBIJA 2023
DODELjENE NAGRADE ZA 14 NAJBOLjIH U UGOSTITELjSTVU
Svečana promocija drugog izdanja gastronomskog vodiča „GAULT & MILLAU“ Srbija 2023. održana je 25. aprila u Kristanoj dvorani hotela ''Hyatt Regency’’ u Beogradu, na kojoj su dodeljena i priznanja u više kategorija najuspešnijima u ugostiteljstvu u 2023. Događaju je prisustvovalo više od 300 zvanica, koji su nakon zvaničnog dela, uživali u ukusima pažljivo odabranih specijaliteta srpske kuhinje i u najboljim vinima.
Gostima su se na samom početku obratili Mira Šemić, direktorka „Gault & Millau“ Slovenija i Srbija, Marija Labović, direktorka Turističke organizacije Srbije i Uroš Kandić, državni sekretar u Ministarstvu turizma i omladine Republike Srbije. Tom prilikom predstavili su vrednost i kvalitet vodiča, kao i njegov značaj za turizam i turističke destinacije u Srbiji.
„Obišli smo Srbiju od Subotice do Vranja, i verujte mi podigli lestvicu i odabrali najbolje. Večeras će nagrade biti iznenađenje za sve, za restorane, pojedince i za sve goste. Mi smo zadovoljni izborom’’, rekla je Mira Šemić, direktor „Gault & Millau” Slovenija i Srbija, zahvalivši se i Turističkoj organizaciji Srbije na poverenju i podršci.
„Drugi put se sastajemo da promovišemo izdanje ovog gastronomskog vodiča. Kriterijumi na osnovu kojih su inspektori ocenjivali restorane, kuvare i usluge širom Srbije su strogi, ali pravični i stvar je prestiža u celom gastronomskom svetu zaslužiti GoMijo kapu, ili biti primećen od strane GoMijo inspektora. Svim restoranima i pojedincima koji su to uspeli, čestitam“, rekla je Marija Labović direktorka TOS.
“Ovo je prilika da se podstakne konkurencija među domaćim ugostiteljima kako bi se ukupan kvalitet, promocija i vidljivost gastronomske ponude kretala uzlaznom linijom'', istakao je, između ostalog, Uroš Kandić, državni sekretar za turizam.
Dobitnici nagrada „Gault & Millau” SRBIJA 2023 su:
Najbolji restorani 2023:
Dobitnici tri kulinarske kape: Homa, Beograd; La Pista Gorski Hotel, Kopaonik; Restoran 27, Beograd, i Restoran The Square, Beograd
Dobitnici četiri kulinarske kape: Langouste, Beograd, i Salon 1905, Beograd
Najbolji somelijer 2023 – Stefan Mladenović, restoran Corso, Beograd
Najbolji POP 2023 – Morava Meet Concept Store, Beograd
Najbolji poslastičar 2023 –Dejan Veljin, Hotel Gorski, Kopaonik
Mladi talenat 2023 – Stefan Živković, Koordinata, Beograd
Chef tradicije 2023 - Dragan Cvetković, Bela Reka, Beograd
Chef budućnosti 2023: Filip Ćirić, HOMA, Beograd;
Dejan Popović, Fish&Zeleniš, Novi Sad
Chef godine 2023 – Gijom Iskandar, Langouste, Beograd
„Gault & Millau” je kompetentan i pouzdan vodič koji svoj uticaj neprekidno proširuje, pa je od 1962. godine kada je nastao u Francuskoj, pa do danas postao nezaobilazan putokaz ka najboljim ukusima u oko 25 zemalja sveta. Od 2022. godine izdaje se i u Srbiji. U ovogodišnjem Vodiču je 144 restorana, 107 POP (bistro, poslastičarnice…), 34 vinarije i 10 destilerija.
solistički koncert; klasa: Marija Đukić, red. prof.
Pijanista Milan Milić (1996, Beograd) završio je master studija na Odseku za klavir Fakultet muzičkih umetnosti u Beogradu u klasi redovnog profesora Marije Đukić. Ostvario je brojne solističke koncerte i nastupao kao solista i kamerni muzičar u svim prestižnim koncertnim dvoranama u Beogradu i mnogim gradovima Srbije.
Osvojio je niz visokih nagrada na nacionalnim i međunarodnim pijanističkim takmičenjima. Njegov repertoar obuhvata dela svih stilskih epoha, kao i savremenih srpskih kompozitora. Intenzivno sarađuje sa studentima solo pevanja iz klase red. prof. Ljudmile Popović, u čijoj klasi je pohađao studije kamerne muzike.
Studenti izloženi zdravstvenom i sigurnosnom riziku
Dok je u Sarajevu, Zagrebu i Skoplju studiranje prilagođeno epidemiološkoj situaciji, u Beogradu to nije slučaj.
Gordana Momčilović
Izazovi koje je pandemija COVID-19 stavila pred čovečanstvo javljaju se u svim sferama života. Studenti predstavljaju jednu od društvenih grupa čije je funkcionisanje ozbiljno uzdrmano, ne samo zato što su izloženi riziku od zaražavanja i što obolevaju od COVID-a 19, već i što je ekonomska situacija takva da su privremeni i povremeni poslovi, pomoću kojih se studenti najčešće izdržavaju, većinom vezani za sektor usluga koji je prvi bio na udaru pandemije.
„Nova realnost“, pojam čije kompleksno značenje najviše odgovara ovome što nam se globalno dešava, zahteva prilagođavanja „u hodu“.
Studenti postavljaju pitanje zašto tokom dva meseca trajanja vanrednog stanja u Srbiji Ministarstvo obrazovanja i čelni ljudi Univerziteta u Beogradu nisu sročili predlog i preduzeli konkretne korake za prilagođavanje rada fakulteta u uslovima pandemije?
Odgovor na to pitanje može da ima i političku konotaciju. Naime, vlasti su bili bitniji penzioneri, ne samo zato što pripadaju zdravstveno najugroženijoj kategoriji stanovništva, već i zato što su u javnom političkom diskursu označeni kao glasači koji su izrazito naklonjeni Srpskoj naprednoj stranci. Studenti to, većinom, nisu.
Sagledavši nezavidnu situaciju u kojoj su se zbog epidemije našli, studenti Filozofskog fakulteta u Beogradu su pokrenuli inicijativu da se svim studentima beogradskog Univerziteta omoguće: polaganje ispita na način koji ih ne izlaže zdravstvenom i bezbednosnom riziku; COVID-rok kao drugi dodatni ispitni rok za sve, a ne samo za studente koji su bili oboleli ili u samoizolaciji; produženje školske godine do 1. novembra kako bi se, uz dva dodatna, svi rokovi održali sa razumnim vremenskim razmakom.
Protest nezadovoljnih studenata
Na protestu održanom 3. jula na platou ispred Filozofskog, kada su osim zahteva za dodatnim rokom, studenti tražili da ostanu u studentskim domovima i preko leta, da im se omogući besplatno testiranje i lečenje od COVID-a 19, kao i da rukovodstvo Studentskog parlamenta Univerziteta Beograd podnese ostavku jer ih ne zastupa adekvatno, okupljenima se obratila rektorka Ivanka Popović. Rekla je da će učiniti sve što može da se obezbede dodatni ispitni rokovi, ali da su za donošenje te odluke nadležni fakulteti.
Delujući u tom pravcu, članovi Studentskog parlamenta Filozofskog fakulteta su za sednicu Saveta koja je održana elektronskim putem 9. i 10. jula, pripremili predlog ispitnih rokova: tri roka u periodu 24. 8. do 3. 10, plus COVID-rok od 17. 8. do 22. 8. Prodekan za nastavu Nebojša Grubor je predlog izneo na Savetu i on je jednoglasno usvojen, s tim da je doneta odluka da je uz prijavu za COVID-rok potrebno priložiti medicinsku dokumentaciju.
Nakon toga je grupa studenata podnela upravi fakulteta novi zahtev, tražeći da COVID-rok bude dostupan za sve studente. Studentkinja antropologije Krinka Baković kaže da je reč o neformalnoj grupi “Zbor studenata Filozofskog fakulteta”, da nemaju hijerarhiju kao što je ima Studentski parlament i da, za razliku od njega, Zbor radi u korist studenata i studentkinja:
“COVID-rok tražimo za sve zato što je dobijanje 'adekvatne medicinske dokumentacije' skoro pa nemoguće - za to je potrebno da budete na bolničkom lečenju. S obzirom da svi znamo da su bolnički kapaciteti popunjeni i da testova nema dovoljno, ovo uslovljavanje je bezobrazno i besmisleno”.
Napomena o autorskim pravima
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Predstavnik studenata sociologije u Studentskom parlamentu, Marko Radić, razume razloge za podnošenje takvog zahteva, jer postoji veliki broj studenata koji su morali u samoizolaciju zbog virusa, a za to se ne dobija medicinska dokumentacija. Ističe da je prvobitni predlog Studentskog parlamenta za COVID-rok obuhvatao sve studente:
„Kako nam je rečeno od strane prodekana za nastavu, nije moguće održati COVID-rok u predloženom terminu zbog kolektivnog godišnjeg odmora koji traje do 24. avgusta. Time praktično dolazi do kršenja Pravilnika o radu Filozofskog fakulteta po kome se svaka odluka Saveta fakulteta mora poštovati od strane svih zaposlenih”, kaže Marko Radić i dodaje:
“Saznavši to, sazvali smo hitan sastanak sa upravom. Kolega Mihajlo Radivojša i ja smo bili vrlo uporni da članovima uprave argumentovano objasnimo da direktno rade protiv zakona, međutim prodekan Grubor je bio veoma agresivan, ne želeći uopšte da diskutuje.”
Pošto je iscrpeo sve institucionalne mogućnosti na samom fakultetu, Studentski parlament je poslao dopis rektorki Ivanki Popović da stane u zaštitu kako studenata Filozofskog fakulteta, tako i zakona koji se, po Radićevim rečima, krši na Filozofskom u Beogradu. Čekaju odgovor.
Svoje nezadovoljstvo radom Studentskog parlamenta izneo je i Vuk Suvajdžić, student istorije:
“Glavni problem sa institucijom Studentskog parlamenta je taj što oni u praksi uvek predstavljaju interese uprave, a ne studenata. Najveće studentske pobede na fakultetu, poput one 2014. godine kada su se studenti izborili za besplatne prijave ispita i besplatnu petu godinu za studente koji su tokom četvrte bili na budžetu, ostvarili su samoorganizovani studenti”.
Jasno postavljeni zahtjevi
Student filozofije Boris Borojević kaže da jeste bilo problema u komunikaciji sa predstavnicima Studentskog parlamenta, ali da je to rešeno i da studenti treba sve snage da udruže kako bi se njihovi zahtevi ispunili:
“Studentima studiranje nije jedini deo studentskog života. Mnogi studenti rade kako bi otplatili školarinu ili obezbedili sebi osnovna sredstva za život. Takođe, redovno izveštavanje o toku i razvoju pandemije sigurno je i studente stavljalo u stanje konstantne zabrinutosti kako za svoje, tako i za živote i bezbednost svojih bližnjih. Apelujemo da odgovorni ne ignorišu ovo i da, iako polaganje ispita nije okarakterisano kao rizično okupljanje, imaju u vidu da je zdravstveni rizik uvek prisutan”.
Međutim, ispostavilo se da online polaganje ispita ne može da se sprovede jer je beogradski Univerzitet u martu 2020. izgubio akreditaciju koju dodeljuje Evropska asocijacija za obezbeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju.
Što se tiče trećeg studentskog zahteva, Borojević smatra da je za Ministarstvo obrazovanja odlaganje početka školske godine neprihvatljivo jer planiraju da sledećeg leta organizuju Univerzijadu. Ipak, studenti sa odeljenja filozofije su pokrenuli inicijativu da se početak školske godine na nivou osnovnih studija pomeri za ceo Univerzitet u Beogradu.
Studentkinja Anastasija Filipović kaže da svoj zahtev obrazlažu time što je rektorka dozvolila produženje školske godine studentima master i doktorskih studija. Zakon svakako dozvoljava tu mogućnost. Dopise i molbe upućuju dekanskom kolegijumu, rektorskom kolegijumu, zaštitniku građana, univerzitetskom ombudsmanu, rektorki i Ministarstvu prosvete, a pokrenuli su i online prikupljanje potpisa, jer smatraju da masovnost daje veću legitimnost inicijativi:
“Ključni problem je održavanje Univerzijade i smatramo da je nedopustivo da nam se druga školska godina za redom remeti zbog događaja za koji je diskutabilno da će uopšte biti održan”, kaže Filipović.
Poslednja informacija je da će se COVID-rok organizovati samo za studente koji donesu medicinsku dokumentaciju. Međutim, sekretari odeljenja još nisu dobili konkretna uputstva kako da sprovedu pripreme za njega, a kolektivni godišnji odmor počinje.
Boris Borojević kaže da Ministarstvo obrazovanja, članovi rektorskog kolegijuma i dekani fakulteta ne shvataju da vanredno stanje de facto traje i dalje:
„Upravo smo se zato odlučili da odbranimo svoja prava koja nam se kako ignoratnim, tako i ignorišućim stavom visokoškolskih ustanova i državnih institucija konstantno krše“, i dodaje da su zahtevi studenata u ovoj situaciji jedini racionalni i, pre svega, humani.
Situacija na Univerzitetima u regionu
Prof. dr Aida Hodžić, prorektor za nastavu Univerziteta u Sarajevu, kaže da je na nivou Senata, najvišeg akademskog tela, još početkom marta doneta odluka da se zbog pandemije definišu tri krucijalna cilja: zaštita zdravlja studenata, održavanje kvaliteta nastave i da teret zbog novonastale situacije ne sme da padne na leđa studenata. U tom smislu se već 11. marta 2020. prešlo na online režim nastave i polaganja ispita, gde god je to bilo moguće. Od tada se prati situacija i donose preporuke u skladu sa njom.
"Što se tiče rokova, oni su zakonom definirani. Međutim, pronašli smo mogućnost da u okviru drugog - popravnog roka - organizujemo još jedan dodatni termin. Želim da naglasim da su svim studentima koji nisu bili u stanju doći na dijelove nastave koji se, pak, nisu mogli realizovati online, organizovani zamjenski oblici nastave i ispita".
Profesorka Hodžić naglašava da su se na Univerzitetu u Sarajevu sve vreme poštovale i sprovodile preporuke kriznih štabova.
Prof. dr Marija Kacarska sa Fakulteta za elektrotehniku i informacione tehnologije Univerziteta u Skoplju kaže da je procedura za polaganje ispita u junskom roku podrazumevala i online i fizičko prisustvo, već prema tome kako se koji profesor dogovorio sa studentima:
“Postoji propisana procedura kako se polaže ispit on-line: student treba da je sam u prostoriji, da ima uključenu kameru i kompjuter, plus koristimo programe pomoću kojih možemo da gledamo kompjuter na kome student radi, da ne bi koristio nedozvoljena sredstva i da mu niko ne bi pomagao. Zadovoljni smo junskim rokom – najveći deo ispita je protekao korektno”.
Što se tiče polaganja ispita sa fizičkim prisustvom, profesorka Kacarska kaže da su se strogo poštovale sledeće mere: bilo je prisutno 50 posto kapaciteta, svi studenti su nosili maske i rukavice, ispiti su trajali maksimum 120 minuta i posle svakog ispita učionice su bile dezinfikovane.
Dorotea Nađ, studentkinja Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Univerziteta u Zagrebu, kaže da su se na njenom fakultetu strogo pridržavali preporučenih mera. Većinom su se ispiti održavali online:
“Pismeni ispiti gdje su se rješavali zadaci su održani na faksu jer su to ispiti koji i dugo traju, po dva ili tri sata. Ali su mjere bile stroge: dezinfekcija na ulazu, zapisivanje kada smo došli i otišli, mjerenje temperature i obavezno nošenje maski i tijekom ispita”, kaže Dorotea Nađ i dodaje:
“Organiziran je dodatni rok - umjesto da smo imali dva moguća roka iz svakog predmeta, sada smo imali tri; također, organiziran je dodatni rok u devetom mjesecu gdje će se moći izaći na polaganje jednog predmeta”.
Regionalna zvezda Marija Šerifović sinoć je održala prvi u nizu koncerata u Sava centru, koji je ponovo popunjen do poslednjeg mest.
U prvom redu uživala je njena majka Verica Šerifović, direktor Granda Saša Popović sa suprugom Suzanom Jovanović, kao i Jelena Karleuša sa prijateljima.
Foto: ATA Images
– Želim samo da sve radi, da sve funkcioniše! – kazala je Marija pred kamerama malo pred…
Društveni dijalog će služiti da Srbija razgovara o dva osnovna problema, o promeni moći i o ukupnom nedostatku procesa i dijaloga u Srbiji kojim se mere činjenice, rekla je ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić na multisektorskom dijalogu “Stanje rodne ravnopravnosti u Republici Srbiji” u ponedeljak.
Stanje rodne ravnopravnosti u Srbiji ne razlikuje se mnogo…