Tumgik
2a1-buro · 6 years
Photo
Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media
1 note · View note
2a1-buro · 7 years
Text
stan-o-gradnja kao čin
Između 1930ih i 1940ih. Zagreb je naglo porastao zbog novih radnih mjesta, a Trešnjevka je je bila jedna od ljudima najbliskijih lokacija, počevši od izgradnje naselja Prve hrvatske štedionice 1934. godine. Takav duh zadržala je do danas, kada građani i dalje odabiru ovaj kvart zbog mirnog karaktera i dobre povezanosti s gradom. Do kraja 70ih stanogradnja u Zagrebu bila je jedna od važnijih arhitektonskih disciplina, ali ne samo kao najčešći tip projekata već kao istinski važno polje za realiziranje dobrog prostora. Situacija se naglo pogoršala početkom 21.stoljeća kad su zgrade počele gubiti sve dodatne vrijednosti u zajedničkim i javnim prostorima, fokus je postala zarada ulagača, a život koji se događa unutar i oko zgrade pao je u drugi plan. Maksimalna Bruto Razvijena Površina možemo nazvati  fenomen kojim  stambene zgrade gube na ljepoti i ugodi na uštrp bolje zarade na „kvadratima“. S obzirom da istoimeni odnos investitora prema prostoru neće postati bolji s obzirom da kapitalizam ne gubi na popularnosti , možemo reći da Projekt Baštijanova otvara malu nišu za iznenađenja takvoj vrsti tržišne ekonomije.
Investitor, Žarkovo d.o.o., već se 30 godina bavi uvozom i prodajom mramora i koristit će ga da ovu zgradu izvede kao handwerk unikat. Mramor, kao glavni protagonist ovog projekta i sam služi kao simbol otpora protiv suhoparnog funkcionalnog profita – mramor je materijal koji je istovremeno korisan, čvrst i trajan – a lijep je. Ima u sebi nešto izvorno i prirodno. Dok je većina suvremenih materijala nešto poput paštete nepoznatog porijekla, mramor je domaće meso kojem vidiš šaru, zdravlje i živost.
Investitor je dugo čekao tren kada će parcelu od 3242m2 u neposrednoj blizini križanja Selske i Baštijanove pretvoriti u mjesto na kojem će graditi stambenu zgradu. Vrijednost investicije seže do 7mil € koje će biti uloženo u 94 stana raspoređenih na 5 etaža, te 2 poslovna i 1 ugostiteljski prostor u prizemlju. Glavno načelo po kojem je zgrada zamišljena jest da se napravi mudro gospodarenje uloženim novcem kako bi u konačnici zgrada bila isplativa, ali ponajviše – humana za buduće stanare,stoga populistička maksima prodaje stanova „rađeno po mjeri čovjeka“ postane istinit sadržaj, a ne samo marketinški opis. Svi hodnici kojima se svakodnevno prolazi radit će se kao mramorni mozaici, ograde će biti od plastificarnog čelika, rukohvati od toplog drva, kupaonske plohe biti će glatki kamen bez prekida, sva stolarija će biti od drvo-aluminija. Fasadni sustav će biti toplo bijeli sustav fasadne žbuke s 15 cm termoizolacije što će, među ostalim, ovu zgradu smjestiti u A razred energetske učinkovitosti.
Osim direktnog dodira čovjeka sa zgradom, moment kada se ova zgrada prilagođava mjerilu čovjeka jest da u svojem 80 metarskom volumenu otvara pješački prolaz kako bi se susjedstvo moglo jednostavnije kretati iz novonastalog naselja na sjeveru (pri Rabarovoj ulici) ka već konsolidiranoj Baštijanovoj. Južnom pročelju koje gotovo na samoj Bašijanovoj mirno prati liniju ulice u smjeru istok-zapad, opreku daje sjeverno pročelje koje počinje dinamično izbacivati volumene kako bi bilo u direktnom dijalogu sa isto tako razvedenom Medvednicom na koju se pruža pogled cijelom parcelom.
Zgrada se sastoji od 2 konstruktivne dilatacije, svaka sa svojim stubištem i liftom, a svaki međupodest prirodno osvjetljenog stubišta bit će opremljen s malom galerijom na koje će stanari moći čuvati bicikle jer projektanti ohrabruju takvu vrstu prijevoza (i načina života). Vlasnici automobila pak imaju podzemnu garažu na -1 od 2500m2 s 50 zatvorenih i 30 otvorenih garažnih mjesta, dok se automobili također mogu parkirati i na 60 parkirnih mjesta sjeverno od zgrade.
Stanovi  variraju od manjih od 48m2 , preko srednjih s 80ak m2 do apartmana sa 110m2, a projektirano je čak 16 tipova različitih tlocrtnih dispozicija. Trendovi u prodaji stanova pokazuju naznaku da se dobro prodaju samo potpuno mali ili dekadentno veliki stanovi. Takvu tužnu statistiku ipak valja uzdrmati iznimkom.  Ideja ove zgrade je ipak ponuditi sve veličine stanova kako bi struktura stanara bila šarenija, a investitor vjeruje da će uz kvalitetnu izvedbu i dobro organiziran prostor, svaki stan pronaći svog stanara. Treba imati na umu da konstruktivni raster od  6.90 metara omogućava da neki stanovi budu i adaptabilni, odnosno da im se poveća broj soba. Kada se zgrada izvede, predavat će se stanarima nenamještena ali – s potpuno izvedenim sanitarnim čvorom, popločenom kuhinjom i izvedenim pregradnim zidovima, s iznimnom prilikom da svaki kupac, ako  stan kupi prije završnih radova, može prilagoditi pregradne zidove po svojoj mjeri. Najspecifičniji moment ove zgrade je zapravo način na koji ona nastaje. Radovi su krenuli početkom osmog mjeseca, ali povijest projekta seže unazad desetak godina. Rade Trbara, na čelu svog projektantskog ureda 2A1-BÜRO već 17 godina izvodi stambene zgrade po Zagrebu, a kaže kako je ova jedinstvena prilika za realizaciju arhitekture onako kako se nekad davno radila – vlastitim rukama, s idejom da se uložen trudi vidi kao nešto lijepo. S obzirom da su projektanti Trbara i Radošević također i glavni nadzor nad izvođenjem, postoji prilika da budu na terenu svakog dana, što znači da neće biti projektantski neiskontroliranih situacija ili nedovršenih detalja na zgradi, što je čest slučaj koji viđamo po gradu – izvođači, projektanti i investitori kao da odustanu od upornosti da zgrada bude besprijekorna s prvom naznakom zarade. Nekoć, pogotovo u zagrebačkoj moderni 50tih, arhitekti poput Drage Galića ili Kazimira Ostrogovića u svoju su stambenu arhitekturu ulagali trud, jer je naposlijetku takva bila i vladajuća ideologija, odnosno- dobro stanovanje se smatralo važnim za cijelu funkciju društva, a arhitektura je bila tamo da u tome pomogne. U današnjici, ipak stvar je malo teža. Arhitekti iz 2A1-BÜROa  pokušali su odgovoriti na pitanje gdje se nalazi arhitektura unutar Maksimalne Bruto Razvijene Površine. Ako su arhitekti nekoć imali plemenitu priliku projektirati velike javne krovove na vrhovima zgrada (danas zakon to većinom ne dozvoljava diskriminacijom „prohodnih krovova“), ako su nekoć ostavljali cijela otvorena prazna prizemlja (prometni zahtjevi i to kastriraju), ako nekoć nisu imali obavezu zadovoljavati ove i one koeficijente, što projektant može učiniti u današnjici? Uloga postaje da oni svoje intervencije samo prenesu  u  manje mjerilo – na detalje kuće. Većina arhitekata odmah pruža otpor tome, umjesto da pro-bono naprave malo istraživanje i selekciju u koji detalj uložiti novac i trud, a koji detalj da bude potpuno funkcionalan i namirujuć. Baštijanova tako postaje igralište za arhitekta, a zasigurno svaki projekt to može postati.
Tako primjerice ulazni prostor ima ugrađen otirač, a ne komad tepiha koji pleše po podu. Ograda je dizajnirana i plastificirana, a ne komad inox modula visokog sjaja. Lift se čeka u ugodnom, gotovo hotelskom lobby prostoru, a ne u bijeloj rupi čijim zidom dominira kutija za plin ili hidrant. Cijelim stubištem pruža se pogled na Medvednicu, svaki stan ima terasu iste visinske kote poda kao i interijer , svaki prekidač baš je tamo gdje treba biti, svaka vrata svojim otvaranjem pružaju vizuru na dobar kadar sobe, svaki likvidamber ispred zgrade mijenjat će boju skupa s godišnjim dobima.
Da bi se svi ti detalji u konačnici izveli, arhitekt- projektant mora aktivno sudjelovati u izgradnji, a čini se da na projektu BaštijaNOVA investitor Žarkovo potpuno ohrabruje projektante da uistinu budu na gradilištu od početka do kraja. Građevinski radovi trajat će do konca ljeta sljedeće godine, a radove izvodi firma HAD d.o.o. iz Vrboskog.
Projekt BaštijaNOVA je u konačnici projekt koji obogaćuje Trešnjevku sa jednom kućom koja u punom smislu  prati trešnjevački ambijent – kuća za normalne ljude koji ipak vole živjeti u toplom domu, a ne samo postojati u nekakvom kupljenom stanu. Hoće li ovakav neobičan pomak u promišljanju i izvođenju zgrada biti primjećen od strane kupaca vidjet ćemo u narednih nekoliko mjeseci.  Ako vas zanima više o ovom projektu možete istražiti na www.bastijanova.hr
0 notes
2a1-buro · 7 years
Photo
Tumblr media
2 notes · View notes
2a1-buro · 7 years
Photo
Tumblr media Tumblr media
0 notes
2a1-buro · 7 years
Photo
Tumblr media Tumblr media Tumblr media
Bistro Vienna.
0 notes
2a1-buro · 7 years
Photo
Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media
0 notes
2a1-buro · 7 years
Photo
Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media
Nova Cesta.
0 notes
2a1-buro · 7 years
Photo
Tumblr media Tumblr media
Baštijanova.
0 notes
2a1-buro · 7 years
Photo
Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media
3 notes · View notes
2a1-buro · 7 years
Photo
Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media
Detalji.
1 note · View note
2a1-buro · 7 years
Photo
Tumblr media Tumblr media
0 notes
2a1-buro · 7 years
Photo
Tumblr media Tumblr media
0 notes