i*railin Filsitini işgal politikası
Z. Tuba kor
1930'lara kadar sadece diplomasi aracını kullansada 1939 dan sonra silahlı siyonizm başlıcak. Bu gün de hala diplomasi ve savaş siyonizmin iki ana aracı.
1917 yılında Filsitin topraklarının sadece %2'sinde Yahudiler vardı. İngiliz manda döneminin sonunda %30'a çıkıyor.
Filistinlileri işsizleştirme topraksızlaştırma daha (sözde) i*rail kurulmadan önce başlıyor.
1940 larda İngiliz mandası baskısında Filistinlilerin evlerinde büyük bıçak bulunması bile o evin yıkılma sebebiydi. Aynı dönemde Yahudilere de askeri eğitim veriliyordu.
İlk siyonistlerin hristiyanlar olduğunu hiç unutmayın.
İlk göç eden siyonistler Filistinlileri yabancı işgalci olarak görüyorlardı.
Amerikalılar i*raillilere baktırında kendilerini görüyorlar çünkü amerika nasıl kuruldu ise İ*rail de öyle kuruldu.
11 notes
·
View notes
DISKUSIJA O “BEZBJEDNOSTI PREHRANE” NA BALKANU
Direktor TIKA-e za Balkan i Istočnu Evropu, Dr. Mahmut Çevik, podijelio je detaljne i zanimljive informacije na konferenciji na kojoj je učestvovao nakon poziva od strane GLADER-a.
Na konferenciji koja je realizovana putem video konferencije, u okviru programa “Socijalni Razgovor”, čiji je moderator bio direktor GLADER-a, Dr. Can Demir, učestvovali su dekan Veterinarnog Fakulteta pri Univerzitetu Eufrat, Prof. Dr. Mehmet Çalıcıoğlu, zamjenica predstavnika Ureda za Centralnu Aziju Organizacije UN-a za Prehranu i Poljoprivredu, FAO, Dr. Ayşegül Selışık, šef katedre za Pedijatriska Oboljenja i Zdravlje Djece pri Fakultetu Medicine Haceteppe Univerziteta, Prof. Dr. Orhan Derman, pedagog ogranka Higijene i Prehranbene Tehnologije pri Univerzitetu Kırıkkale i član Naučnog Vijeća Pandemije pri Ministarstvu Poljoprivrede, Prof. Dr. Naim Deniz Ayaz, pedagog Pedagoškog Fakulteta Gazi Univerziteta, Prof. Dr. Fahri Temizyürek, bivši rektor Univerziteta Komrat u Moldaviji, Prof. Dr. Stephan Verban, specijalista za bolesti dojke pri Ministarstvu Zdravstva i direktor Fondacije za Ekonomske Studije za izbjeglice sa balkana (BISAV), Doc. Dr. Yüksel Özkale, direktor Laboratorije za Kontrolu i Istraživanje Prehrane pri Ministarstvu Prehrane i Poljoprivrede za Istanbul, Dr. Yunus Bayrak, bivši opći direktor Organizacija Turskog Civilnog Društva u Makedoniji i direktor ADEKSAM-a, Tahsin Ibrahim, predstavnik MÜSİAD-a za Bugarsku, Kemal Özmez, kao i drugi akademici i predstavnici organizacija civilnog društva iz raznih mjesta iz Turske.
Na konferenciji, Direktor Ureda TIKA-e za Balkan i Istočnu Evropu, Dr. Mahmut Çevik, kroz sesiju pitanja i odgovora je učesnicima predstavio ulogu TIKA-e u bezbjednosti i kvalitetu prehrane na Balkanu.
NAZIV “RUMELIJA” KORISTE SAMO TURCI
U svome govoru, Direktor Ureda TIKA-e za Balkan i Istočnu Evropu, Dr. Mahmut Çevik, rekao je da je TIKA dala doprinos razvoju mnogobrojnih zemalja preko svojih 62 kancelarija u 59 država, među kojima je njih 11 na Balkanu i Istočnoj Evropi gdje je, nakon otvaranja prvog ureda u Kišinjevu, TIKA do danas otvorila 11 ureda u 11 država i pokrenula oko šest hiljada projekata.
Direktor Ureda TIKA-e za Balkan i Istočnu Evropu, Dr. Mahmut Çevik, predstavio je i određene informacije o historiji Balkana, pa je tako naveo da je naziv “Rumelija” za Balkan uveden od strane Turaka čija su prethodnica bili Sari Saltuk i drugi koji su došli iz Centralne Azije – “Nekada smo došli Sari Saltukom iz Centralne Azije / I predjele Rima smo iz Sakarye naselili”, kako se izrazio pjesnik iz Skoplja Jahja Kemal – a koji su doprinijeli proširenju turske kulture i Islama, te na taj način pretvorili tu oblast u oazu mira.
Podvlačeći da se projekti TIKA-e sprovode na polju tehničkih nauka, zajedničkog kulturološkog naslijeđa i humanitarne pomoći, u obraćanju koje je trajalo oko 3 i po sata, Çevik je objasnio da su u okviru tehničkih pokrenuti i projekti u oblastima obrazovanja, zdravstva, snabdijevanja, poljoprivrede i infrastrukture te da su u okviru projekata zajedničkog kulturološkog naslijeđa izvršene i trenutno se vrše restauracije i ponovna izgradnja objekata koji su preostali, od ukupno šesnaest hiljada u regionu, dok su na polju humanitarne pomoći pomognuta mjesta koja su pogođena prirodnim katastrofama.
TIKA PODRŽAVA BEZBJEDNOST PREHRANE NA BALKANU
Govoreći o efektima COVID-19 pandemije u državama Balkana i Istočne Evrope, gdje djeluje kao direktor BADA-e pri TIKA-i, kao i o zaštitnim mjerama poduzetim od strane raznih država, Dr. Mahmut Çevik je objasnio da su parametri dostupnosti, pristupačnosti i upotrebe prehrane veoma bitni za bezbjednost prehrane, stoga su i države pokušale poduzeti mjere za povećanje održivosti u navedenim parametrima.
Kada je u pitanju Izvještaj o Globalnoj Krizi Prehrane iz 2020. godine, Çevik je objasnio da približno 135 miliona ljudi doživljava akutnu prehranbenu nesigurnost, i da je među njima oko 17 miliona djece uzrasta ispod 5 godina, te da oko pola miliona ljudi u Evropi, gdje spada i Balkan, mogu doživjeti akutnu prehranbenu nesigurnost.
NA BALKANU SE PREHRANBENA DIPLOMATIJA OŽIVLJAVA
Direktor BADA pri TIKA-i, Dr Mahmut Çevik je objasnio da su, u okviru diplomatije koju je pokrenula TIKA i uz znanje i iskustvo Turske na ovom polju a u želji da Balkan bude što manje dotaknut prehranbenom krizom koja se može pojaviti zbog COVID-19 pandemije, uspostavljeni programi u kojima je data prednost poduzimanju mjera kako bi se olakšao pristup i upotreba ekonomskih izvora. Povećane su i aktivnosti za porast primanja i prevenciju iseljavanja, kao i podsticaji omladini na Balkanu kako bi ista, preko povećanja zaposlenja u poljoprivredi, aktivno učestvovala u proizvodnji hrane.
Dajući do znanja da je uspostavljen Program za Životnu i Prehranbenu Bezbjednost na Balkanu, Çevik je kazao da je 500 porodica u Bosni i Hercegovini primilo direktnu podršku za poljoprivrednu proizvodnju, gdje su preko donacije 13 tona raznog rasada obuhvaćeni mladi nezaposleni Bošnjaci u proizvodnji, i da su istovremeno uspostavljeni Programi za Životnu i Prehranbenu Bezbjednost u 6 balkanskih država, na čelu sa Bosnim i Hercegovinom, gdje je oko sto hiljada mladih ljudi ostalo bez posla kao rezultat pandemije.
AKADEMICI I PRIJATELJI RUMELIJE, ZADOVOLJNI POMOĆI TIKA-e
* Zamjenica predstavnika Ureda za Centralnu Aziju Organizacije FAO-a, Dr. Ayşegül Selışık, izjavila je da smatra projekte TIKA-e za Balkan u ovom sektoru uspješnim, naglašujući da Organizacija UN-a za Prehranu i Poljoprivredu dijeli zajednička polja djelatnosti sa TIKA-om i može sarađivati u intenzivnim projektima te vrste u oblasti prehrane i poljoprivrede na Balkanu.
* Pedagog Pedagoškog Fakulteta Gazi Univerziteta, Prof. Dr. Fahri Temizyürek je istakao da TIKA na Balkanu, pored poljoprivrede, intenzivno radi i na polju turskog jezika i kulture, bivajući na taj način institucija koja oživljava turski jezik i kulturu.
* Šef katedre za Pedijatriska Oboljenja i Zdravlje Djece pri Fakultetu Medicine Haceteppe Univerziteta, Prof. Dr. Orhan Derman, izjavio je da je posmatrao i lično učestvovao u projektima TIKA-e na polju zdravstva na Balkanu, isticajući najmoderniju Reanimacijsku Pedijatrisku Bolnicu na Balkanu, izgrađenu u Skoplju, i da se osjeća veoma sretnim zato što na ovoj konferenciji saznaje da, pored investicija na polju zdravstva, TIKA intenzivno radi i na polju prehrane.
* Dekan Veterinarnog Fakulteta pri Univerzitetu Eufrat, Prof. Dr. Mehmet Çalıcıoğlu, pedagog ogranka Higijene i Prehranbene Tehnologije pri Univerzitetu Kırıkkale i član Naučnog Vijeća Pandemije pri Ministarstvu Poljoprivrede, Prof. Dr. Naim Deniz Ayaz i direktor Laboratorije za Kontrolu i Istraživanje Prehrane pri Ministarstvu Prehrane i Poljoprivrede za Istanbul, Dr. Yunus Bayrak, izjavili su da su lično učestvovali u radu TIKA-e na Balkanu vezanim za akreditaciju inspekcijskim institucija kao što su HASAP i ISO 17020 i da mogu ponuditi njihovu pomoć za potencijalne projekte TIKA-e.
* Bivši opći direktor Organizacija Turskog Civilnog Društva u Makedoniji i direktor ADEKSAM-a, Tahsin Ibrahim, naglasio je da TIKA skoro da nije ostavila školu u Istočnoj Makedoniji kojoj nije pomogla oko restauracije i opreme, da je doprinijela lokalnoj ekonomiji preko uspostavljanja Projekta za proizvodnju Riže, te da su Turcima Jurucima porasla primanja i standard života zbog projekata TIKA-e, kao što su Projekat Pčelarstva i Projekat Zatvorene Proizvodnje Voća i Povrća.
* Bivši rektor Univerziteta Komrat u Moldaviji, Prof. Dr. Stephan Verban, specijalista za bolesti dojke pri Ministarstvu Zdravstva i direktor Fondacije za Ekonomske Studije za izbjeglice sa Balkana (BISAV), Doc. Dr. Yüksel Özkale, kao i predstavnik MÜSİAD-a za Bugarsku, Kemal Özmez, izjavili su da pored raznih projekata TIKA-e koje su pokrenuli na mnogim poljima na Balkanu, oni iz oblasti poljoprivrede i prehrane su bili posebno važni i značajni tokom perioda pandemije.
PROJEKTI TIKA-e
Glavni projekti TIKA-e iz oblasti poljoprivrede i prehrane na Balkanu su:
Program za životnu i prehranbenu bezbjednost na Balkanu, Projekat za proizvodnju i marketing proizvoda ruralnog pčelarstva, Projekat za porast kvaliteta urbanog života za invalide i penzionere u Bosni i Hercegovini, Program za podršku konstantnog ruralnog razvoja u Srbiji, Projekti za razvoj mlijeka i mliječnih proizvoda, i Projekat za porast kvaliteta i proizvodnje riže u Makedoniji, Projekat za poduzimaštvo proizvodnje maslinovog ulja u Crnoj Gori, Projekat za proizvodnju kupina, kao i Projekat za poboljšanje i razvoj stočarske proizvodnje na Kosovu.
Izvor
0 notes
Erken modern dönem Osmanlı askeri tarihinin kaynakları
Özgür kolçak
Firusiyye daha çok binicilik metinleridir.
Cünni : Mısır tarzı at biniciliğinde ustalaşmış kişi.
Rindar ; dış görünüşü biraz hırpani.
Yeniçeri talimlerinde 70 metreden talim yaparlar.
Okçulara aynı zamanda pehlivanda deniyor.
Tirkeşlere en fazla 80 - 100 - 120 ok konulabiliyor ama çoğu zaman sipahiler sefere daha az ok ile gidiyorlardı.
Siyasetnameler daha teorik nasihatnameler daha pratik şeylerden bahsederler.
5 notes
·
View notes
İki nokta, yazıda sınıfta kaldığımızın karnesidir.
Bazı kardeşlerimin duygu yoğunluğu ile yazdığı yazılara bakıyorum. Konuşmanın harflerle yansıyışından başka bir şey değil. Bu böyle olmamalı. Kitap okuyoruz değil mi? Onları görerek okumalıyız kör olarak değil. Kitap okumak bize yazmayı öğretmeli. Dinlediğimiz ezgiler, izlediğimiz programlarda sunucuların konuşmaları... Bunlar, ister bilinçli ister bilinçsiz izleyelim, bize bir şeyler katmalı.
Elhamdulillah Türkiye'de yazarlık atölyeleri artıyor. Ali Ural'ın atölyeleri, BİSAV vd. vakıfların atölyeleri, belediye atölyeleri, Yediiklim, Ayasofya gibi edebiyat dergilerinin ve bazı özel alanlarda yazarlık atölyeleri var.
Bunlar ciddi manada yardımcı oluyor yazı çıtamızın yükselmesine. Fakat şunu seziyorum. Kendini yetiştiren fertler etraflarına yeterince bakmadıkları için ufak bir şey öğrenince kendini hemen "olmuş" zannediyor.
Ve ortaya abuk subuk yayınevleri, aynı meseleleri dile getirip duran deneme yazarları, popüler konu çalışan romanlar çıkıyor. Yahu biz ne yapıyoruz? Biz ne zaman olduk ki?
Demem o ki olması gereken şudur: Müslüman bir toplumda lise eğitimi almış herkes imla ve üslup nedir bilmeli. Bunu bilen herkes kendini cin zannedip adam çarpma aşamasına geçmemeli. Yazar olmak demek ilk aşamada onlarca yazının "ham" olmasından ötürü çöpe gitmesi demektir. İlk şiir kitabının yakılması demektir bir manada.
18 notes
·
View notes