#igor galić

[cgvijesti]

Galić: Posjete u bolnicama i dalje zabranjene

Galić: Posjete u bolnicama i dalje zabranjene

Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić, u intervjuu za Portal RTCG, kazao je da je u prethodnih deset dana registrovano 414 inficiranih osoba, a da nije prijavljen nijedan smrtni slučaj povezan sa Kovidom 19. Kako je saopštio portalu RTCG, na snazi će ostati mjera zabrane posjeta u bolnicama zbog sezone povećane aktivnosti respiratornih virusa (SARS-CoV 2, RSV, influenca), te da će one…

View On WordPress

#bolnica #epidemija žutice #igor galić #mjere protiv korona virusa #zabrana posjeta

[prijedor24]

POGORŠANA EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA Kod komšija maske ponovo obavezne, a evo i gdje

U Crnoj Gori će, zbog pogoršanja epidemiološke situacije izazvane koronavirusom, biti obvezno nošenje zaštitnih maski u prodavaonicama, apotekama, benzinskim crpkama, ustanovama javne uprave. Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić kazao je kako su uslijed rasta broja zaraženih i hospitaliziranih uvedene mjere, poput obveznog nošenja zaštitnih maski u svim ustanovama javne uprave, te u…

View On WordPress

[moteltrogir]

(NE) VJERUJ PRIPOVJEDAČU. SLUČAJ KRVAVICA

Split, Salon Galić, Marmontova 3 /  Izložba traje od 4. do 15. listopada, 2021.

Otvorenje: ponedjeljak, 4.10. od 19h

Umjetnici: Doplgenger (Isidora Ilić, Boško Prostran), Duška Boban, Inicijativa «Krvavica_art», Željko Blaće, Rikard Marasović (arhiv obitelji Marasović/ Štambuk Jurašin) Koncept: Nataša Bodrožić (Slobodne veze/ Motel Trogir) Istraživači, ko-kustosi: Antonia Vodanović, Ivan Huljev (Udruga «Kačić») Produkcija: Slobodne veze, udruga za suvremene umjetničke prakse/ Projekt Motel Trogir + HULU Split

DJEČJE LJEČILIŠTE Kružni objekt nekadašnjeg Vojnog dječjeg lječilišta, jedno od devastiranih arhitektonskih remek-djela izgrađeno sredinom 1960-ih po projektu Rikarda Marasovića, polazna je točka izložbe. Zgrada se nalazi u Krvavici, malom mjestu zapadno od Makarske, u borovoj šumi, nadomak plaže. Izgrađena u doba socijalističke Jugoslavije, bila je dio vojne imovine, a projektirana je za potrebe liječenja i rehabilitaciju djece s respiratornim bolestima vojnih osiguranika. Zgrada je mijenjala funkciju pa tako 1973. postaje vojno odmaralište,[1] kada iz primarne zdravstvene namjene prelazi u turističku, uz planove za dalju turistifikaciju šireg područja. Zbog nemogućnosti financijske samoodrživosti vojnih i radničkih odmarališta na Makarskoj rivijeri i u tadašnje vrijeme, ekonomsko rješenje pronađeno je «u uključivanju i tih kapaciteta u komercijalni turizam»[2] Međutim, izvan sezone, vojno odmaralište otvara se za osobe s posebnim potrebama, radnike slabijeg imovinskog stanja, učenike osnovnih škola na rekreativnoj nastavi. Prema svjedočenju lokalnih stanovnika i bivših zaposlenika, tako je bilo sve do 1990. [3] Jugoslavenska narodna armija 1991. odlazi iz Krvavice, ostavljajući zgradu, neoštećenu[4]. Za vrijeme rata, 1991.-1995., koristi se za smještaj izbjeglica, ranjenika, obuku specijalnih vojnih jedinica. Početkom 2000-ih zgrada je “demilitarizirana”, prešla je iz nadležnosti MORH-a u ruke državne agencije Club Adriatic, kada je uklonjen nadzor nad objektom čime je otvoren put postupnoj devastaciji koja je do danas poprimila neslućene razmjere.

«TAJANSTVENI OBJEKT» Ukratko, zgrada već više od pedeset godina kontinuirano živi sa zajednicom malog mjesta na Makarskoj rivijeri, nekolicina mještana u njoj provodi čitav svoj radni vijek, a potom svjedoči procesima njezine recentne degradacije. Međutim, u prvoj dekadi 2000-ih, već prilično opustošena, zgrada dolazi u fokus uže-stručnog, arhitektonskog interesa, a zatim, postepeno, i šire javnosti. Istodobno s njezinom afirmacijom kao previđenog (iz povijesti izostavljenog) remek-djela moderne arhitekture i nastojanjima da se očuva[5], medijskim posredovanjem započinje kreiranje novih narativa. Zgrada sve više postaje «tajanstveni objekt», čime se ujedno dekontekstualizira- izdvaja iz konkretnog društvenog i povijesnog trenutka u kojemu je nastala.

RIKARD ‘RIKO’ MARASOVIĆ Paralelno s «ponovnim otkrivanjem» dječjeg lječilišta i njegovom afirmacijom, fokus stručne javnosti usmjerio se i na autora ovog iznimnog djela, arhitekta Rikarda Marasovića. Riječima Antonije Vodanović, zanimljivo je da unatoč tome što je za života obnašao istaknute društvene funkcije poput gradskog zastupnika, profesora na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Hrvatske, njegov rad i kvalitetni arhitektonski projekti, gotovo da uopće nisu publicirani u ondašnjim časopisima za arhitekturu i urbanizam. Njegov suvremenik, arhitekt Igor Skopin, za Rikarda Marasovića kaže da je bio “lucidan, beskompromisan, protivnik dogme i oportunizma” koji “nije mogao preskočiti sve prepreke koje su se postavljale od idejnog projekta do realizacije zamisli” te da mu je za to “trebao drukčiji karakter, takav koji ne bi provocirao oporbu i neshvaćanje[6]. Sklapajući dijelove slabo poznate biografije, fragmente arhiva šire obitelji, na ovoj izložbi dobivamo suptilni uvid u njegov likovni rad. U slobodno vrijeme slikao je akvarele, najčešće s primorskim motivima. (NE) VJERUJ PRIPOVJEDAČU Tragovi prošlosti mogu se izgubiti, ta će se prošlost zaboraviti u smislu da ostaje izvan pamćenja. Ali što je sa zaboravljanjem onda kada tragovi ostaju?

Ovo nije izložba o arhitekturi. Ovo je izložba o gubitku društvenog (i transformiranju osobnog) pamćenja uslijed radikalne društvene promjene i posljedicama tog procesa. Sudbinu Marasovićeve kultne zgrade sagledavamo kao simptom, pri čemu arhivske materijale, izvorne dokumente, zapise i fotografije, ispreplićemo s fikcijskim narativima eksperimentalnog filma umjetničkog dua Doplgenger. Ambivalentnost fotografija Duške Boban koje dokumentiraju aktualno stanje Marasovićeve arhitekture, gotovo stimulira perceptivne varke, optičke iluzije koje na trenutke dovode u pitanje stvarnost samog prizora (mjesta). Jedan street-art «sticker» prenosimo iz interijera zgrade lječilišta, gdje je nastao kao autentični umjetnički izraz i pokušaj «prisvajanja» mjesta od strane tamošnjih građanskih inicijativa. Taj rad samo je jedan u nizu (umjetničkih) intervencija u zgradi, ujedno i direktan komentar o odnosu lokalnih vlasti i državnih institucija prema arhitektonskom remek-djelu, koje bi najradije vidjeli kao praznu parcelu slobodnu za novu gradnju po ukusu novih prostornih upravitelja.

Prema francuskom filozofu Paulu Ricœuru, svi smo mi članovi područja ‘povijesnosti’ kao pripovjedači, kao romanopisci, kao povjesničari. Pripadamo povijesti prije nego što ispričamo priču ili ispišemo povijest. Igra pričanja uključena je u stvarnost koja se kazuje.[7]

–

1] Antonia Vodanović, Vojno dječje lječilište i odmaralište u Krvavici – kultura sjećanja i zaborava, neobjavljeno istraživanje iz 2020., u tisku, Slobodne veze/ Motel Trogir

[2] Matko Meštrović, 1967. u istraživanju A. Vodanović, 2020.

[3] Istraživanje A. Vodanović, 2020.

[4] Prema kazivanju Marina Andrijaševića u dokumentarnoj seriji Betonski spavači: E03 Tajanstveni objekt u borovoj šumi.

[5] Prvenstveno arhitektica Miranda Veljačić i Platforma 9,81, čijim je zalaganjem, u suradnji s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture u Splitu, zgrada dobila preventivnu (2012.) pa trajnu zaštitu (2015.).

[6] Antonia Vodanović, istraživanje 2020.

[7] Paul Ricœur, “The Narrative Function” u knjizi Hermeneutics and the Human Sciences, Cambridge University Press, 1981

–

Zahvale: Katja Marasović, Lada Štambuk Jurašin, Joško Jurašin, Ana Dana Beroš, Dijana Jelić Škorlić, Marija Ivanković, Tina Divić, Mauro Sirotnjak, Marin Andrijašević, Vinka Meštrović, Nina Kovačević, Dino Beroš, Jovanka Mihajlović, Nikola Đapić/ Dobrovoljno vatrogasno društvo grada Makarske, Ana Vuko, Rafaela Dražić, Nikola Križanac, Nikica Trutanić.

_

Izložba je dio aktivnosti projekta Motel Trogir. Projekt u 2021. podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH i Zaklada Kultura nova.

[worldcup888love]

Worldcup888 news: Lịch sử Euro 1960: "Nhện đen" Lev Yashin chắp cánh Liên Xô

Đọc thêm: https://worldcup888.com/ao-vs-bac-macedonia-soi-keo-bong-da-euro-2020-2021-13-06-2021.html

*Ngày 12/6/2021, Euro 2020 sẽ chính thức khởi tranh. Bắt đầu từ hôm nay, Dân trí sẽ thực hiện loạt bài về lịch sử các kỳ Euro, để độc giả có cái nhìn toàn diện nhất về giải đấu này.

Giải vô địch quốc gia châu Âu (European Nations' Cup) ra đời vào năm 1960. Giải đấu này ra đời khá muộn so với giải vô địch Nam Mỹ (Copa America, ra đời năm 1916) hay giải vô địch bóng đá thế giới (World Cup, 1930).

Thực tế, ý tưởng tổ chức giải đấu của các quốc gia châu Âu đã có từ năm 1927 bởi Chủ tịch Liên đoàn bóng đá Pháp, Henri Delaunay. Dù vậy, ở thời điểm đó, người đồng hương của ông, Jules Rimet đã nảy ra ý tưởng giải đấu với quy mô thế giới (World Cup). Do đó, ý tưởng của Henri Delaunay bị tạm gác lại.

Huyền thoại Lev Yashin đi vào lịch sử bóng đá châu Âu khi dẫn dắt Liên Xô (cũ) vô địch Euro 1960.

Năm 1954, khi nhậm chức Tổng thư ký UEFA, Henri Delaunay lại đưa ra ý tưởng này nhưng nó tiếp tục không được chấp nhận. Phải tới khi con trai ông, Pierre Delaunay ngôi vào chiếc ghế của cha mình (Tổng thư ký UEFA), ông mới tổ chức thành công giải đấu, với tên gọi đầu tiên là European Nations' Cup (cúp vô địch quốc gia châu Âu).

Giải đấu đầu tiên chỉ có 17 đội đăng ký tham dự vòng loại. Trong đó, những cường quốc như Tây Đức, Italia hay Anh đều vắng mặt. Vòng loại được tổ chức theo thể thức loại trực tiếp (lượt đi, lượt về). Ngày 28/9/1958, trận đấu đầu tiên vòng loại giữa Liên Xô và Hungary diễn ra. Đó là cột mốc đầu tiên của giải đấu.

Sau đó, tới năm 1960, 4 đội Tiệp Khắc (cũ), Pháp, Liên Xô (cũ) và Nam Tư (cũ) đã lọt vào vòng chung kết. Ban tổ chức quyết định chọn Pháp làm nước chủ nhà. Ở vòng bán kết, Liên Xô đã giành chiến thắng 3-0 trước Tiệp Khắc còn Nam Tư vượt qua chủ nhà Pháp với tỷ số 5-4. Sau đó, Liên Xô đã lên ngôi vô địch sau khi đánh bại Nam Tư ở trận chung kết với tỷ số 2-1 (sau thời gian đá hiệp phụ).

Giải đấu này chứng kiến s��� xuất sắc của thủ thành Lev Yahsin (Liên Xô). Ở thời điểm Euro 1960, ông đã bước sang tuổi 30 và từng có thời gian chơi… khúc côn cầu (cũng chơi ở vị trí thủ môn). Có lẽ, những ngày tháng thi đấu khúc côn cầu đã giúp Lev Yahsin đã phản xạ tuyệt vời và phán đoán tình huống rất tốt.

Ông đã định nghĩa lại mọi quan điểm về vị trí thủ môn, biến nó trở thành vị trí quan trọng nhất trên sân. Người ta gọi Lev Yashin là "Nhện đen" bởi ông thường mặc đồ đen và sở hữu những pha "bay nhảy" tài tình như chú nhện.

Lev Yashin chính là ngôi sao sáng nhất Euro 1960, người có công lớn nhất đưa Liên Xô tới chức vô địch. Đặc biệt, trong trận đấu với Nam Tư, ông đã vô hiệu hóa rất nhiều cú dứt điểm của những ngôi sao Nam Tư như Milan Galić, Dražan Jerković… giúp Liên Xô cầm chân đối thủ với tỷ số 1-1 trong thời gian chính thức. Sau đó, Liên Xô đã lên ngôi vô địch với bàn thắng trong hiệp phụ.

Sau chiến công ở Euro 1960, Lev Yahsin tiếp tục thi đấu thăng hoa. 3 năm sau, ông đã giành danh hiệu Quả bóng vàng. Tới nay, ông vẫn là thủ môn duy nhất có vinh dự nhận danh hiệu này.

Thông tin Euro 1960:

Vô địch: Liên Xô (cũ).

Á quân: Nam Tư (cũ).

Tổng số bàn thắng: 17 bàn (bình quân 4,25 bàn/trận).

Lượng khán giả toàn giải: 78.958 người (bình quân 19.740 người/trận).

Vua phá lưới (cùng 2 bàn): Valentin Ivanov, Viktor Ponedelnik (Liên Xô); Milan Galic, Drazan Jerkovic (Nam Tư); Francois Heutte (Pháp).

Đội hình tiêu biểu: Lev Yashin (Liên Xô), Vladimir Djurković (Nam Tư), Ladislav Novák (Tiệp Khắc), Igor Netto (Liên Xô), Josef Masopust (Tiệp Khắc), Valentin Ivanov (Liên Xô), Slava Metreveli (Liên Xô), Milan Galić (Nam Tư), Viktor Ponedelnik (Liên Xô), Dragoslav Šekularac (Nam Tư), Borivoje Kostić (Nam Tư).

Thùy Anh

[antidayton]

POLOŽILI SMO CVIJEĆE I LJILJANE NA MARKALAMA

AntiDayton pokret danas je pored mnogih delegacija položio cvijeće i zastavu sa ljiljanima na mjestu gdje su srpski zločinci ispaljenom granatom ubili 68 građana a 144 teško i lakše ranili.  

Tržnica Markale u Sarajevu koja se nalazi u užem dijelu grada, u toku opsade Sarajeva od 1992. do 1996. godine, bila je meta skoro svakodnevnih granatiranja od strane četničkih terorista iz tzv. “VRS” i tzv. “JNA”. Prvi masakr na glavnoj gradskoj tržnici, desio se 5. februara 1994. godine, između 12:10 i 12:20 poslije podne, kada je minobacačkim projektilom kalibra 120mm ispaljenim sa četničkih položaja ubijeno 68, a ranjeno 144 civila.

U prvom masakru na tržnici “Markale”, 5. februara 1994. godine, ubijeni su:

Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selma Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Rizvo Sabit, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.

Ubrzo nakon ovog napada UNPROFOR je krivo optužio ARBiH, misleći da je granata ispaljena sa njihovih položaja. Međutim, kasniji izvještaj UNPROFOR-a je morao priznati grešku i konstatovao da se ne zna tačno sa kojeg je položaja ispaljena granata. Tek u januaru 2004. godine, pred Haškim sudom dokazana je krivica Stanislava Galića, četničkog generala koji je komandovao opsadom Sarajeva, za ovaj zločin.

Dokaz za ovaj postupak je bilo svjedočenje balističkog eksperta Berke Zečevića, koji je ustanovio moguće lokacije odakle je granata ispaljena. Zečevićeva istraga je otkrila šest mogućih mjesta sa kojih je granata mogla biti ispaljena, od kojih su pet bili položaji tzv. “VRS”, a jedno pod kontrolom Armije RBiH. Mjesto pod kontrolom Armije RBiH je bilo vidljivo promatračima UNPROFOR-a, koji su potvrdili da tog dana ni jedna granata nije bila ispaljena sa tog položaja. Zečević je dalje objasnio da su se neki dijelovi projektila mogli proizvoditi samo u dva mjesta, a oba su bili pod kontrolom tzv. “VRS”. Treba napomenuti da je prof. Berko, također, svjedočio i protiv ratnog zločinca Radovana Karadžića. Pomenuti Stanislav Galić je za ovaj zločin i mnogobrojne druge, koje je počinila tzv. vojska kojom je komandovao, osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Drugi masakr na pomenutoj tržnici dogodio se 28. augusta 1995. godine, u 11:00 sati ujutru, a uzrok je bio pet ispaljenih granata sa četničkih položaja odnosno položaja tzv. “VRS”, a tada je ubijeno 37, a ranjeno 90 civila.

Pozivamo vas da podijelite ovu vijest i ne sozvolite da se ikada zaborav uvuče u naše živote! Educirajte mlade koji dolaze istinom o onome što nam je učinjeno. Ništa se nije desilo, već je svjesno učinjeno, i niko nije stradao i poginuo već je svjesno ubijen.

U ime AntiDayton pokreta danas su cvijeće i ljiljane na mjestu masakra položile, Nerma Ljutić, Zvjezdana Patak i Ejla Patak.

Nema oprosta, nema zaborava!

foto: faktor, oslobođenje,

AntiDayton pokret 

POLOŽILI SMO CVIJEĆE I LJILJANE NA MARKALAMA POLOŽILI SMO CVIJEĆE I LJILJANE NA MARKALAMA AntiDayton pokret danas je pored mnogih delegacija položio cvijeće i zastavu sa ljiljanima na mjestu gdje su srpski zločinci ispaljenom granatom ubili 68 građana a 144 teško i lakše ranili.  

#05.februar #1992 #1994 #1995 #agresija #anti-dayton #anti-dejton #antidayton #antidejton #BiH #Bosna i Hercegovina #Ejla Patak #godišnjica #ICTY #ljiljani #Markale #masakr #Nerma Ljutić #Odžak #opsada Sarajeva #pijaca #pokret #RBiH #Republika BiH #Sarajevo #Stanislav Galić #UNPROFOR #Zvjezdana Patak

[cgvijesti]

Proglašena epidemija žutice u Kotoru i Herceg Novom

Proglašena epidemija žutice u Kotoru i Herceg Novom

Foto: Barski portal/arhiva Epidemija žutice (obolijevanje od Hepatitisa A) proglašena je u Kotoru i Herceg Novom, saopštio je u razgovoru za Antenu M direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Igor Galić. Galić napominje da mjesta za paniku nema i da se Institut aktivno uključio u praćenje situacije na terenu. “Istraživanje još traje. S obzirom na to da je to nadležnost lokalnih…

View On WordPress

#epidemija #epidemija žutice #herceg novi #igor galić #žutica

[cgvijesti]

IJZ dobio testove za detekciju majmunskih boginja

IJZ dobio testove za detekciju majmunskih boginja

Uz pomoć i podršku regionalne Kancelarije SZO za Crnu Goru, Institut za javno zdravlje Crne Gore sada raspolaže sa dodatnim reagensima za detekciju slučajeva obolijevanja majmunskih boginja, što će nesumnjivo uticati na spriječavanje širenja epidemije, samim tim što je brza i rana dijagnostika dostupna zdravstvenom sistemu Crne Gore, kazao je direktor IJZ Igor Galić. On se zahvalio na veoma…

View On WordPress

#igor galić #institut za javno zdravlje #majmunske boginje u Crnoj Gori #Robert Koh Berlin #test na majmunske boginje

[cgvijesti]

"Do zaraze došlo u Crnoj Gori"

“Do zaraze došlo u Crnoj Gori”

Foto: RTCG U Crnoj Gori je registrovan prvi slučaj majmunskih boginja kod crnogorskog državljanina koji je dobrog opšteg stanja. Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić rekao je da su imali tri sumnjiva slučaja u Crnoj Gori koja su odbačena, ali se nedavno pojavio slučaj koji je definitivno potvrđen. On je u Dnevniku TVCG naglasio da se zaražena osoba dobro osjeća, te da je utvrđeno da…

View On WordPress

#dnevnik TVCG #igor galić #majmunske boginje simptomi #majmunske boginje u Crnoj Gori

[cgvijesti]

Od danas nove mjere

Od danas nove mjere

Nakon četiri mjeseca, od danas su ponovo obavezne zaštitne maske u prodavnicama, apotekama, javnim ustanovama, piše portal RTCG. Direktor Instituta za javno zdravlje IJZ Igor Galić kazao je da su usljed rasta broja zaraženih i hospitalizovanih uvedene mjere, poput obaveznog nošenja zaštitnih maski u svim ustanoviama javne uprave, te u prodavnicama prrehrambene robe, apotekama i benzinskim…

View On WordPress

#igor galić #korona virus #kovid mjere Crna Gora #mjere protiv kovida #nove mjere protiv korone #obavezno nošenje maski

[cgvijesti]

Press konferencija povodom epidemiološke situacije UŽIVO

Press konferencija povodom epidemiološke situacije UŽIVO

Foto: YouTube screenshot Konferencija za medije, povodom trenutne epidemiološke situacije u zemlji, izazvane pandemijom virusa COVID-19, održaće se danas u 10 sati u amfiteatru Instituta za javno zdravlje. Na pres konferenciji govoriće državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Elvis Omeragić, direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić i direktorica Kliničkog centra Crne Gore Ljiljana…

View On WordPress

#covid 19 #institut za javno zdravlje #korona virus #kovid mjere #nove mjere Crna Gora #pres konferencija

[cgvijesti]

Sjutra press konferencija povodom epidemiološke situacije

Sjutra press konferencija povodom epidemiološke situacije

Konferencija za medije, povodom trenutne epidemiološke situacije u zemlji, izazvane pandemijom virusa COVID-19, održaće se u sjutra u 10 sati u amfiteatru Instituta za javno zdravlje. Na press konferenciji govoriće državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Elvis Omeragić, direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić i direktorica Kliničkog centra Crne Gore Ljiljana Radulović. U Crnoj Gori…

View On WordPress

#Elvis Omeragić #epidemioloska situacija #konferencija za medije #korona virus #nove mjere #press

[cgvijesti]

IJZ predložio dvije glavne epidemiološke mjere

IJZ predložio dvije glavne epidemiološke mjere

Foto: RTCG Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) Igor Galić kazao je, gostujući u Dnevniku, da se trenutna epidemiološka situacija u Crnoj Gori, iz dana u dan, usložnjava. Galić je ocijenio da se epidemiološka situacija ne razlikuje od zemalja regiona i Evrope. “Nalazimo se u novom talasu obolijevanja od kovida-19. Intezitet aktovnosti virusa populacije je na visokom nivou.…

View On WordPress

#institut za javno zdravlje #korona virus #kovid mjere #mjere protiv korona virusa #nošenje maski #vakcinacija

[cgvijesti]

Došlo do izmjene jedne od epidemioloških mjera

Došlo do izmjene jedne od epidemioloških mjera

Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić kazao je da je došlo do promjene nedavno saopštene mjere da, ukoliko jedan od učenika bude zaražen korona virusom, cijelo odjeljenje mora ići u kućni karantin, pišu Vijesti. Kako je pojasnio Galić u Bojama jutra na TV Vijesti, ukoliko se u odjeljenju pojavi dijete pozitivno na korona virus, ostali učenici neće ići u karantin, već će biti u obavezi…

View On WordPress

#epidemiološke mjere #igor galić #karantin za đake #korigovane mjere #mjere protiv korona virusa

[cgvijesti]

Ovo su nove epidemiološke mjere

Ovo su nove epidemiološke mjere

Nošenje maski od danas je obavezno samo u zdravstvenim ustanovama, kolektivnim smještajima i javnom prevozu. Nošenje maski u ostalim objektima ostaje kao preporuka, saopštio je Igor Galić, direktor Instituta za javno zdravlje. “Ukida se ograničenje broja prisutnih na javnim okupljanjima. Sve ostale mjere ostaju na snazi”, kazao je Galić na današnjoj press konferenciji Instituta za javno…

View On WordPress

#epidemiološke mjere #igor galić #nove mjere #press konferencija

[cgvijesti]

Registrovana dva slučaja flurone u Crnoj Gori

Registrovana dva slučaja flurone u Crnoj Gori

U posljednje vrijeme registrovana su dva slučaja obolijevanja iste osobe od korone i gripa, takozvane flurone, kazao je direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić u Jutarnjem programu TVCG. On je u emisiji “Dobro jutro Crna Goro” rekao da za sada nemamo visok novo obolijevanja od gripa. “Imamo oko 546 prijavljenih slučajeva oboljenja nalik gripu, ali ono što je karakteristično, u…

View On WordPress

#flurona #flurona u Crnoj Gori #igor galić #jutarnji program TVCG

[cgvijesti]

Galić: Skidanje maski posljednja opcija

Galić: Skidanje maski posljednja opcija

U narednim sedmicama biće razmotrena mogućnost da se časovi u školama vrate na 45 minuta, kazao je u emisiji “Dobro jutro Crna Goro” direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić. Galić je kazao da je skidanje maski posljednja opcija jer se djeca ne vakcinišu.  “Nijesmo dosegli nivo vakcinacije koji bi nam omogućio da se opustimo. Znamo da se djeca nižeg uzrasta ne vakcinišu, tako da moramo…

View On WordPress

#igor galić #maske i djeca #Radomir Božović #sindikat prosvjete #trajanje školskog časa #školski čas