(PONOVLJENA I PROŠIRENA) INCIJATIVA ZA TIPSKI MODEL
Ured gradonačelnika
Gradska skupština, predsjednik
Zagreb, 26. travnja 2022.
Predmet: Javni natječaj za tipski model zagrebačke javne česme
Poštovani/a,
ovime predlažemo da Grad Zagreb, putem javnog natječaja, dobije novi tipski model javne česme. Natječaj je potrebno provesti u suradnji sa strukovnim društvom tj. Hrvatskim dizajenerskim društvom, i po najvišim strukovnim standardima.
Grad Zagreb, temeljem incijativa 1POSTOZAGRAD, od 2017. godine razvija novu mrežu punktova za besplatnu pitku vodu. No, u javnom prostoru najčešće se postavlja model službeno zvan „Viktorija“, poznat i kao tzv. Željezni Francek, koji međutim, ne zadovoljava nijedan suvremeni standard te je u osnovi neprimjeren, nepraktičan, nesanitaran i diskriminira budući da konzumacija nije laka, a često ni moguća za starije i osobe s invaliditetom.
U tome smislu grad Zagreb treba novi tipski model koji će zadovljavati sve suvremene standarde, ali i biti prepoznatljiv isključivo za Zagreb te svojim oblikovanjem - i procesom odabira - demonstrirati novi odnos prema komunalnoj opremi koja utječe na kvalitetu života i sliku grada.
TERMINOLOŠKA DISTINKCIJA
Osim kolokvijalnog naziva Željezni Francek (rijeđe Martin) za jedan od modela javne česme, punktove s besplatnom pitkom vodom u Zagrebu uobičajeno je nazivati pumpama, pipama ili zdencima. No, nijedan od tih termina precizno ne pokriva naš prijedlog kao što to čini pojam „česma“. Naime, pipa je slavina, a svaka pumpa nije nužno česma, kao što ni svaka česma nije pumpa. Zdenac je opkop ili slično s vodom, primjerice Zdenac života.
Budući da pojam česme, prema Hrvatskom enciklopedijskom rječniku, najpreciznije označava ono što se zagovara ovim prijedlogom, koristimo taj pojam iz hrvatskog standardnog jezika.
OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA
Zagreb je grad s relativno niskom kulturom dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru. Štoviše, do 2017. godine bio je zamjetan trend neodržavanja i često uklanjanja rijetkih postojećih pumpi za besplatnu pitku vodu na lokacijama gdje za njima postoji potreba. Primjerice, neki od najpoznatijih gradskih javnih parkova, poput Cmroka, Tuškanca ili Dotrščine, nekad su imali pumpe s besplatnom pitkom vodom koje su u zadnjih nekoliko godina, iz posve nerazumljivih razloga, uklonjene. Time su predmetni prostori zakinuti za komunalni standard i stvarne potrebe građana. Isti je trend odavno zahvatio i neke od najvažnijih gradskih trgova koji su čak imali stoljetnu tradiciju pristupa besplatnoj pitkoj vodi, poput trgova Josipa Jelačića i Eugena Kvaternika. Na ta su dva trga nekadašnje česme zamijenjene fontanama, no bez mogućnosti konzumacije vode, čime je povijesni i nužni sadržaj jednostavno dokinut.
Osim kao odraz nebrige, uklanjanje česmi može se promatrati i u kontekstu sve veće privatizacije javnih dobara kao apsolutno neprihvatljive prakse. Temeljem građanskih incijativa čiju je važnost gradska uprava prepoznala, taj je trend ipak zaustavljen, a od 2017. godine, Zagreb postepeno razvija novu mrežu javnih česmi, i to unatoč tome da se ne radi o sustavnom zahvatu, već nizu pojedinačnih incijativa. Pitanje razvoja mreže ujedno povlači i pitanje modela česme koji se postavljaju, sve s ciljem osiguravanja jednostavne, praktične i sigurne konzumacije za sve skupine i tipove konzumenata.
Povrh svega, Zagreb nikad i nije imao kvalitetnu i razvijenu mrežu javnih česmi, budući da pumpe u dijelovima grada koji nekad nisu bili priključeni na vodovodu mrežu, to u osnovi nisu. S izuzetkom modela krajobraznog arhitekta Zvonimira Frolicha iz 1950-ih, a koji je bio postavljen na svega nekoliko lokacija, te modela postavljenih oko jezera Jarun, Zagreb nikad nije imao ni originalni tipski model javne česme. Tu prazninu ispunjavaju raznoliki uglavnom kataloški modeli, a dominira model Viktorija tj. Željezni Francek koji je zastario, a postavlja se i dana danas u nedostatku boljih rješenja. U praksi je potrebno pribjeći rješenjima koja odgovaraju na zahtjeve i standarde vremena pa utoliko postoji realna potreba uvođenja novog tipskog modela zagrebačke česme.
ZAŠTO POSTOJEĆI MODELI, UKLJUČUJUĆI MODEL VIKTORIJA TJ. TZV. ŽELJEZNI FRANCEK NISU DOBRI?
Nijedan u Zagrebu postojeći model javne česme ne zadovoljava sve suvremene standarde koji podrazumijevaju laku konzumaciju, jednostavni pristup za sve dobne skupine, mogućnost praktičnog točenja vode u bočice i izdvojeni pristup vodi za životinje te sanitarne i estetske kriterije. To se odnosi i na tzv. Željezne Franceke koji su s vremenom postali dio identiteta Zagreba i utoliko ih je mjestimično svakako potrebno sačuvati na određenom broju lokacija, no nisu model koji bi trebalo postavljati kao nova rješenja. Oni du dobri kao privremeno, prijelazno rješenje. No, taj model javne pumpe nikad nije ni bio predviđen kao javna česma za neposrednu konzumaciju vode, pa utoliko tome nije ni prilagođen. Uloga Franceka bila je poslužiti u dijelovima grada u kojima nije bilo vodovoda pa se voda u kantama odnosila u kuće. Taj je model prilagođen toj ulozi i ne ispunjava druge na zadovoljavajući način. Primjerice, starije se osobe ne mogu sagnuti koliko je potrebno da bi pili, a i samo pijenje svima drugima predstavlja problem. Mnogim građanima problem predstavlja i zahtjevnost modela da se voda pokrene s obzirom na snagu potiska. Model također ne zadovoljava sanitarne/javnozdravstvene standarde budući da npr. psi ližu cijev iz koje curi voda itd.
Model Francek također nije specifično zagrebački, već postoji u niz mjesta i gradova (npr. u Splitu su plavi). K tome, na svakome od novoproizvedenih modela koji se postavljaju po Zagrebu stoji i uočljivi natpis „Varaždin“, po gradu gdje se proizvode.
Zagreb treba novi, za grad specifični i prepoznatljivi model tipske javne česme.
PROBLEM VANDALIZMA I SLABA KATALOŠKA RJEŠENJA
Dobar dio postojećih zagrebačkih česmi, i to različitih kataloških modela, često se kvari ili je duže van funkcije zbog neodržavanja i vandalizma. U određenom broju slučajeva, podložnost vandalizmu može se promatrati i kroz prizmu neprimjerenog oblikovanja, odnosno proizlazi da je dio problema u samom dizajnu. Utoliko Zagreb treba rješenje koje je otporno na vandalizam. Pritom je robustnost modela Francek dobra smjernica koju treba uvažiti prilikom osmišljavanja novog zagrebačkog tipskog modela, ali na suvremeniji i praktičniji način.
KAKVO RJEŠENJE ZAGREB TREBA?
Kod traženja novih rješenja ne bi trebalo posezati za kataloškim modelima budući da se time grad zakida za vlastiti potencijal. Zagreb treba posebno oblikovanu zagrebačku tipsku česmu - ona koja će i doprinijeti identitetu grada.
Nove gradske česme svakako bi trebale biti suvremeno oblikovane, jedinstvene i prepoznatljive za Zagreb. Time bi, s jedne strane, javni prostor bio opremljen sadržajem koji je nasušno poteban i predstavlja civilizacijski minimum, s druge bio bi manifestiran dizajnerski potencijal oblikovanja komunalne opreme koja ulazi u javni prostor grada, a nasuprot trendu slabih kataloških rješenja; i s treće strane, takva mreža doprinijela bi afirmiraciji vode kao javnog dobra i ljudskog prava.
O ČEMU VODITI RAČUNA? / TEMELJNE SMJERNICE
Pri odabiru novog rješenja potrebno je voditi računa o niz katakteristika:
- Jednostavnost upotrebe.
- Kod nove česme nužno je voditi računa da ona bude dostupna svima podjednako: djeci, odraslima, starijima i osobama s invaliditetom, odnosno potrebno je uvažiti ljudsku raznolikost po pitanju mogućnosti dosezanja slavine i same konzumacije ili točenja vode. Na niz inozemnih primjera to je riješeno tako da se česmi može prići s više strana i s različitih visina - djeca koja su niža mogu iskoristiti npr. stubu, odnosno postoji i mogućnost regulacije mlaza na slavini kako bi ga prilagodili visini koja kome odgovara.
- Potrebno je da česma nudi mogućnost da se voda direktno ulijeva u bočicu.
- Kod novih javnih česmi mogućnost konzumacije vode svakako bi trebala biti osigurana i za životinje. Mogućnost napajanja životinja vrlo je lako uklopiva u ukupno rješenje nove česme, a da se pritom poštuju svi sanitarni standardi, odnosno za životinje je potrebno imati izdvojeni dio.
- Oblikovanjem i izborom materijala nove česme trebaju biti otporne na vandalizam i smrzavanje.
- Model treba imati mogućnost jedostavne implementacije u različite tipove javnih prostora i funkcionirati kao zasebni element u prostoru.
- Česme trebaju biti i označene na način da je odmah jasno da se radi o punktovima za besplatnu pitku vodu. Uvažiti treba i činjenicu da je Zagreb turističko odredište pa ta informacija treba biti usmjerena i na sve one koji ne razumiju hrvatski jezik (rješenje je u npr. piktogramu tj. grafičkom prikazu).
- Predlažemo da se razmotre i oznake za slijepe i slabovidne.
- Predlažemo da česme sadrže i ime i /ili grb grada Zagreba.
- Predlažemo da novi tispki model dobije i ime, koje bi se moglo izabrati uz neki vid građanske participacije i kao dio kampanje za popularizaciju punktova.
- Svaki dodatni sadržaj može biti plus kroz, primjerice, neke od specifičnih lokalnih ili općih referenci (npr. kulturnih referenci).
Uvažavajući navedene smjernice, odabir najkvalitetnijih među pristiglim radovima treba temeljiti na kombinaciji i uravnoteženosti između: oblikovanja tj. forme i održivosti, funkcije i mogućnosti korištenja i doživljaja pri korištenju samih korisnika svih profila, razrađenosti prijedloga, mogućnosti njegove implementacije u (bilo koji) javni gradski prostor te potencijala, odnosno mogućnosti dodatne razrade s ciljem udovoljavanja svih prethodno navedenih kriterija.
JAVNI NATJEČAJ ZA TIPSKU ZAGREBAČKU ČESMU
Postojeća komunalna oprema u Zagreb ne doprinosi identitetu grada u pozitivnom smislu, a uglavnom se radi o slabim kataloškim rješenjima. Utoliko grad treba jedinstveno autorsko rješenje nove i prepoznatljive gradske tipske česme, a najbolji put do odgovarajućeg rješenja je javni natječaj.
Natječaj nužno treba provesti u suradnji sa stručnjacima i strukovnim udruženjima. Provoditelj natječaja za novu zagrebačku česmu moglo bi biti strukovno dizajnersko društvo. Hrvatska dizajnerska scena raspolaže znanjima, kreativnim potencijalom i kapacitetima da iznađe najbolje rješenje za grad, a javni natječaj je najdemokratskiji i najpravedniji način da se dođe do takvog rješenja za grad.
Natječaj bi nužno trebao biti interdisciplinarog profila, a to znači da osim produkt dizajnera u ocjenjivačkom sudu trebaju biti zastupljene i druge relevatne struke, poput povjesničara umjetnosti, umjetnika, arhitekata i drugih stručnjaka relevantnih za temu.
Stručnjaci interdisciplinarnog profila svakako bi trebali biti uključeni već kod definiranja natječajnog programa. Ključ uspjeha natječaja je u kvalitetnom i sveobuhvatnom natječajnom programu i stručno provedenom natječaju s odgovornim i kompetentnim žirijem.
TKO TREBA BITI U ŽIRIJU NATJEČAJA
Pojedinci/ke koji bi bili članovi žirija trebali bi biti etablirani stručnjaci, a ne tek ispunjavati formalni uvjete nekoga zvanja.
U žiriju ne bi trebali sudjelovati osobe imenovane na funkcije temeljem zaposlenja u određenom gradskom uredu ili pripadnosti političkoj stranci, već prednost treba dati stručnjacima s ugledom u struci i odgovarajućim kompetencijama. Dio gradskih i drugih stručnjaka može biti prisutan i kroz savjetodavna mišljenja. Primjerice, već bi natječajni program trebao biti izrađen i u suradnji s npr. Zavodom za javno zdravstvo kako bi buduće rješenje zadovoljavalo sanitarno-tehničke i druge uvjete.
Zadatak tipske česme je primarno dizajnerski.
LOKALNI PRIMJER DOBRE PRAKSE PRVOG ZAGREBAČKOG JAVNOG NATJEČAJA ZA NOVU TIPSKU ČESMU
U okviru procesa zagovaranja veće dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru Zagreba, u suradnji platfotme 1POSTOZAGRAD i projekta Ars Publicae godine 2016. proveden je prvi ikad javni natječaj za idejno rješenje nove zagrebačke česme.
Natječaj je definirao osnovni program temeljen na suvremenim standardima i potrebama, a pokazao je da postoji interes i sposobnost domaće dizajnerske i druge struke za kvalitetna rješenja.
Na natječaju je pobijedio prijedlog nazvan „Vodek“ autora Nere Nejašmić Kozina i Petra Kozine iz studija PIN.
Više o natječaju ovdje.
Prvonagrašeni rad potvrdio je argumente koji idu u prilog nove zagrebačke tipske javne česme, a sam natječaj pokazao se kao najbolja formula za pronalaženje suvremenih, cjelovitih i održivih rješenja.
Ideja natječaja provedenog u sklopu umjetničkog projekta s ograničenim sredstvima nije bila implementirati nagrađeno rješenje, već skrenuti pažnju na problem i mogućnosti, odnosno potaknuti Grad da na temelju kvalitetnoga programa, u odgovarajućim uvjetima i s kompetentnim žirijem, sam raspiše službeni natječaj za idejno rješenje nove tispke zagrebačke česme kakva Zagrebu treba.
NOVI TIPSKI MODEL NIJE JEDINI MODEL KAKVE TREBA POSTAVLJATI U PROSTORU
Uvođenje novih česmi ne bi nipošto trebalo značiti uklanjanje svih Franceka, koji su i dio identiteta grada, već nužnu sadržajnu nadogradnju javnog prostora i to uvođenjem još više punktova s besplatno dostupnom pitkom vodom.
Uz poželjno i lako primjenjivo tipsko rješenje nove česme kakvo Zagrebu treba, na određenim lokacijama u gradu moguća su i specifična rješenja. Time bi se izbjegla uniformnost.
U širem promišljanju teme, svakako bi trebalo i uvesti pravilo da se kod svakog novog uređenja neke javne površine koja objektivno ima potrebu za besplatnom pitkom vodom, česma u pravilu već programski zahtjeva/predvidi pa da autori/ce projekata uređenja javnog prostora doprinesu gradu bilo kroz specifična autorska rješenja novih česmi, bilo kroz posezanje za tipskim modelom koi bi grad imao.
PREPORUKA EUROPSKE KOMSIJE
Godine 2018., Europska komisija izdala je preporuku kojom sugerira veću dostupnost besplatne pitke vode u javnom prostoru i to kao dio komunalnog standard. Uvođenjem nove mreže javnih česmi, Zagreb se približava europskom civilizacijskom standardu, a jedan od uvjeta uspješnog pristupa problemu je i postojanje stadardnog tipskog modela javne česme.
Mreža punktova za besplatnu pitku vodu značajno doprinosi i smanjenju upotrebe plastične ambalaže, odnosno smanjenju stvaranja plastičnog otpada.
PROMOCIJA ZAGREBA KAO GRADA PITKE VODE
Sustav gradskih puktova za besplatnu pitku vodu treba sustavno unaprijeđivati ali i promovirati. Postojeći sustav uz nužnu nadogradnju s novom mrežom punktova s besplatnom pitkom vodom valjalo bi predstaviti kao nešto pozitivno, napredno i sigurno, čime se i bitno podiže komunalni standard Zagreba, a grad približava europskim standardima.
Novu mrežu javnih česmi, pa tako i natječaj za tipski model, trebala bi pratiti javna kampanja osmišljena od strane Grada, a kojom će popularizirati upotreba česmi i afirmirati pitku vodu kao vlastito javno dobro i veliku prednost Zagreba u odnosu na druge gradove.
Kvalitetna nova mreža javnih česmi mogla bi postati i identitetski važna stvar za Zagreb i sama po sebi (turistička) atrakcija.
Uvrštavanje mape postojećih česmi na GeoPortalu Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka odnosno u novu aplikaciju mZIPP je korak u dobrom smjeru poduzet 2016. godine, ali nije dovoljan.
Jedan od primjera pristupa mogla bi biti Ljubljana, koja takvu kampanju provodi od 2008. godine kroz gradska komunalna poduzeća “Snaga Ljubljana” i “Vodovod Kanalizacija”. U promotivnim materijalima naglašava se da javne česme nisu samo ukras grada već podsjećaju na to da se u Ljubljani pije dobra voda i prenose poruku da je voda prirodno dobro koje mora biti dostupno svima. Grad Ljubljana je 2016. godine proglašen zelenom prijestolnicom Europe, a javne gradske česme koriste se i kao turistički adut.
U zagrebačkom slučaju, veliki potencijal ima činjenica da je Zagreb grad na čiji su razvoj uvelike utjecali vodotoci te da element vode u javnom prostoru ima najrazličite manifestacije. Kao jedan od primjera povezanosti grada i vode može podsjetiti i Manduševac te dvije gradske legende: one o Mandi koja grabi vodu za piće ili ona da se onaj koji popije vodu s Manduševca, Zagrebu uvijek vraća. Te legende ukazuju da je Manduševac uvijek bio mjesto gdje se voda mogla piti i da su Zagreb i voda priča koja se isprepliče. Zagreb je grad na pitkoj vodi i na tome bi se mogla graditi kampanja brendiranja zdravog grada i to, između ostaloga, i kroz novu mrežu javnih česmi i potrebni novi tipski model kao prepoznatljivog utilitarnog svakodnevnog elementa u javnom prostoru, ali i kroz obranu i zaštitu vode kao javnog dobra.
KOMUNALNI, JAVNOZDRAVSTVENI I CIVILIZACIJSKI STANDARD
Možda najveći problem koji se tiče dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru Zagreba je činjenica da taj problem desetljećima uopće nije bitnije promišljan, a još su manje promišljana originalna rješenja samih česmi kao integralni dio rješenja.
Besplatno dostupna pitka voda u javnom prostoru dio je i zagrebačke urbane tradicije, a Zagreb jedan od gradova koji se mogu pohvaliti pitkom vodom. Tu činjenicu treba afirmirati upravo kroz novu mrežu javnih česmi kao stvarne potrebe grada budući da su česme odraz komunalnog, javnozdravstvenog i civilizacijskog standarda.
Gradu, međutim, nedostaje odgovarajuće tipsko rješenje javne česme. Pritom, nema razloga da Zagreb ne dobije najbolje moguće rješenje, a ključ je u procesu.
S poštovanjem,
1POSTOZAGRAD
Mjesni odbor Utrina
Mjesni odbor Zapruđe
Mjesni odbor Travno
Mjesni odbor Dugave
1POSTOZAGRAD je građanska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra. 1POSTOZAGRAD nije udruga, nema proračun niti raspolaže ikakvim sredstvima. Sav angažman na poboljšanjima Zagreba provodi se isključivo kroz počasni rad tj. volonterski.
Više: https://www.facebook.com/1postozagrad
1 note
·
View note
Zbog čega su osobe sa invaliditetom i mentalnim poteškoćama na meti trgovaca ljudima?
Autor: Ana Krstajić, Unitas
Slučaj pop zvezde Britni Spirs pokrenuo je ozbiljna pitanja koja se odnose na eksploataciju ljudi s mentalnim teškoćama. Naime, nakon što je u javnosti imala krizu mentalnog zdravlja, Britni Spirs su sudskim putem dodeljeni staratelji u sklopu sporazuma o starateljstvu i od 2008. godine ona nema nikakvu kontrolu nad svojim odlukama i finansijama. Opisujući sebe na sudu kao žrtvu trgovine ljudima, dobila je podršku velikog broja ljudi koji se sve više pridružuju inicijativi #FreeBritney.
Njena situacija skrenula je pažnju javnosti, posebno imajući u vidu elemente eksploatacije i metode koje koriste trgovci ljudima, a to su izolacija, konstantan nadzor uz uskraćivanje privatnosti, ograničavanje kontakata s prijateljima, primoravanje na rad raznim ugovorima. Ovo je vrlo složeno, pravno i medicinsko pitanje, koje se mora svestrano analizirati, pre svega s etičkog aspekta. Međutim, vredno je pažnje medija širom sveta, kako oštrom oku javnosti ne bi promakla surova realnost, a to je da se osobe sa invaliditetom, mentalnim poremećajima i smetnjama u razvoju i te kako koriste u seksualnoj i radnoj eksploataciji, kao i u zloupotrebi, pogotovo kada su sitne krađe i kriminalne radnje manjeg stepena u pitanju.
Prema izveštaju Kancelarije Ujedinjenih nacija za borbu protiv droge i kriminala za 2018. godinu, trgovina ljudima se povećava na globalnom nivou i to u različitim oblicima, koji uključuju trgovinu seksualnim uslugama, prisilan rad, prosjačenje i trgovinu organima. Brojni globalni izveštaji ukazuju na činjenicu da su na meti trgovaca ljudima češće ljudi sa smetnjama u razvoju. Ljudi sa fizičkim i/ili mentalnim invaliditetom i problemima imaju potrebu za posebnom negom i pomoći u svakodnevnim aktivnostima koju dobijaju od svojih staratelja. Skoro u potpunosti se oslanjaju na osobe koje se o njima brinu i stoga uglavnom udovoljavaju svim njihovim zahtevima. Zbog društvene stigmatizacije kojoj su izloženi, povlače se u sebe, izolovaniji su i usamljeni, pa upravo to stvara veliku zavisnost od staratelja i nejednaku dinamiku moći u odnosu. Njihova društvena interakcija je često svedena na minimum. Među njima ima i onih koji ne mogu jasno da govore, da se izraze, nedostaju im informacije, a većina njih je i nepismena. Osim toga, u nepovoljnom položaju su često na tržištu rada i nezaposleni. Sve ovo čini ih vrlo podložnim viktimizaciji, a na to ukazuju dokumentovani slučajevi kada su osobe sa invaliditetom i smetnjama u razvoju radno eksploatisane od strane staratelja ili trgovaca ljudima koji su ovaj vid zloupotrebe pretvorili u isplativ biznis.
Slučaj koji možemo smatrati presedanom, koji je svakako uticao na šire shvatanje termina trgovina ljudima, jeste slučaj muškarca sa kognitivnim poremećajem, koji je bio primoran da radi na farmi u Mičigenu. Vrhovni sud u SAD-u ukinuo je osuđujuću presudu za ovaj zločin, što je dovelo do toga da Kongres izglasa Zakon o zaštiti žrtava trgovine ljudima 2000. godine. On je obuhvatio nove alate koji doprinose tome da trgovci ljudima, uključujući i one koji su trgovali osobama sa invaliditetom, odgovaraju za svoja dela.
Zadovoljavanje osnovnih potreba ove posebno osetljive društvene kategorije, staratelji mogu da iskoriste kao izgovor za sticanje ekonomske koristi od njihovog rada. Legitimitet za ovakvo postupanje pronalazi se i u činjenici da se njima lako trguje, te da obično ne traže pomoć, jer nisu svesni svoje eksploatisanosti. S druge strane, kriminalna mreža koja se bavi trgovinom ljudima, upravo njih identifikuje kao lake mete, a koje u nekim slučajevima otkupljuje od njihovih staratelja. Destinacije su obično zemlje, gde trgovci ljudima pronalaze rupe u zakonu ili legalne tokove koje zloupotrebljavaju. Kenija je prepoznata kao odredište trgovine osobama sa smetnjama u razvoju u svrhu prosjačenja. Prema izveštaju nezavisnog medija East Africa Monitor-a, velika kriminalna mreža koja ovde trguje uglavnom ljudima sa invaliditetom, koristi mere ove države za ublažavanje imigracione politike i dovodi veliki broj njih iz istočne Afrike koji u Keniji rade kao prosjaci. Takođe, prikupljanje donatorskih sredstava na račun njihovog stanja je još jedan vid zloupotrebe i metoda kojoj pribegavaju trgovci ljudima. Navedeni primeri zloupotrebe teško se sankcionišu, jer su na ulicama vidljive samo potencijalne žrtve trgovine ljudima, ne i trgovci koji prisvajaju njihovu zaradu.
Otežano je i identifikovanje žrtava trgovine ljudima, jer oni često nisu svesni svoje pozicije. Zbog toga veoma je važna edukacija kako prepoznati žrtve i kako im pomoći, jer one su često tu oko nas na ulici, u parkovima i svakodnevno ih srećemo.
Ukoliko sumnjate da se neko u vašoj okolini nalazi u eksploatisanom odnosu ili ropskim uslovima, pozovite neki od sledećih brojeva:
Srbija Nacionalni kontakt centar za bezbednost dece na internetu 19833
Srbija SOS Telefon +381 11 785 0000
Evropski broj za nestalu decu +116 000
SAD +1 888 373 7888
1 note
·
View note
Čarolija Harry Pottera je na putu za Beč –Samo još nekoliko dana do Europske premijere!
16. prosinca Harry Potter™: Izložba slavi svoju europsku premijeru u srcu Europe i otvara svoja vrata u bečkom METAStadtu na samo nekoliko tjedana.
Ulaznice se prodaju kao alva osigurajte svoje danas.
Za točno par dana (počevši od 16. prosinca 2022.), obožavatelji Čarobnjačkog svijeta po prvi će put na europskoj lokaciji krenuti na svoje personalizirano putovanje kroz Harry Potter™: Izložba. Interaktivno iskustvo slavi filmove i priče iz Harryja Pottera, Fantastičnih zvijeri i proširenog svijeta čarobnjaka, uključujući predstavu Harry Potter i ukleto dijete, kroz prekrasno izrađena okruženja koja oživljavaju kultne scene, likove, lokacije i zvijeri koje je stvorio J.K. Rowling su stvoreni.
Posjetitelji mogu izbliza vidjeti autentične rekvizite i originalne kostime iz filmova o Harryju Potteru i Fantastičnim zvijerima, te imaju priliku sudjelovati u inovativnim, zadivljujućim i čarobnim okruženjima i instalacijama koje dosad nisu viđene na putujućoj izložbi. Osim toga, gosti mogu kupiti službeno licencirane proizvode inspirirane filmovima o Harryju Potteru u suvenirnici, kao i ekskluzivne artikle koji nisu dostupni ni u jednom drugom Wizarding World Experienceu.
Harry Potter™: Izložbu je moguće posjetiti svakodnevno* od 16. prosinca samo nekoliko tjedana u Austriji prije nego produkcija započne svoje daljnje putovanje Europom. (*potpuno radno vrijeme na Harry Potter-Ausstellung.at) S cijenama od 29,90 € (standardna ulaznica za odrasle tijekom tjedna, isključujući naknade za usluge), interaktivno iskustvo apsolutni je vrhunac za mlade i stare. Omogućeni su popusti za djecu do 15 godina, studente, umirovljenike i osobe s invaliditetom. Djeca mlađa od 3 godine mogu besplatno doživjeti personalizirano putovanje.
Poseban naglasak i popularan dar su fleksibilne ulaznice s fleksibilnim posjetima i VIP ulaznice s fleksibilnim posjetima na odabrani dan uključujući mnoge ekskluzivne pogodnosti.
Ulaznice se mogu rezervirati na Harry Potter-Ausstellung.at i u svim oeticket prodajnim mjestima.
Naš turistički tim također je dostupan za grupe i školske razrede na
[email protected].
Napomena o rasprodanim mjestima i kategorijama ulaznica
Zbog velike gužve pojedini termini i kategorije ulaznica trenutno su rasprodani, stoga osigurajte svoje ulaznice što prije kako ne biste propustili ovo jedinstveno iskustvo.
Sve dodatne informacije o ulaznicama, radnom vremenu i najčešća pitanja možete pronaći na Harry Potter-Ausstellung.at.
Foto des Ausstellungsbesuches der Weltpremiere in Philadelphia.
Demnächst als Europapremiere in Wien!
O čarobnjačkom svijetu :
Otkako je Harry Potter prvi put probio čarobni zid na platformi 9 ¾, njegove nevjerojatne avanture ostavile su jedinstven i trajan dojam na svijet zabave. U osam filmskih hitova temeljenih na originalnim pričama J.K. Rowling, čarobne priče su oživjele i danas je The Wizarding World prepoznat kao jedan od najpopularnijih brendova na svijetu.
Ovaj golemi, međusobno povezani svemir također uključuje tri epska filma Fantastične zvijeri, nagrađivanu predstavu Harry Potter i ukleto dijete, kao i vrhunske video i mobilne igre iz Portkey Gamesa, inovativne potrošačke proizvode, uzbudljivu zabavu uživo (koja uključuje četiri tematski parkovi) i informativne izložbe.
Asortiman obilazaka i trgovina Wizarding World u vlasništvu Warner Bros. koji se stalno širi također uključuje glavnu trgovinu Harryja Pottera u New Yorku, obilazak studija Warner Bros. u Londonu – The Making of Harry Potter, kao i obilazak studija Warner Bros. Tokyo i brojne trgovine na platformi 9 ¾.
Čarobnjački svijet neprestano se razvija kako bi obožavateljima Harryja Pottera pružio nove i uzbudljive načine da se njime bave. Ona poziva globalnu bazu obožavatelja i sve generacije da dođu sami istražiti i otkriti čaroliju.
O zabavi Warner Bros. Discovery:
Warner Bros. Discovery Themed Entertainment (WBDGTE), dio Warner Bros. Discover Global Brands and Experiences, globalno se bavi razvojem i licenciranjem zabave na lokaciji, događaja uživo, izložbi i tematskih parkova temeljenih na ikoničnim likovima, pričama i robne marke tvrtke Warner Bros. WBDGTE uključuje revolucionarne globalne lokacije Harry Potter’s Wizarding World, Warner Bros. World Abu Dhabi, WB Movie World Australia i brojna druga iskustva inspirirana DC-jem, Looney Tunesom, Scooby-Dooom, Igrom prijestolja, Prijateljima i mnogim drugim. Radeći s partnerima svjetske klase, WBDGTE omogućuje obožavateljima diljem svijeta da urone u svoje omiljene robne marke i trgovine.
Foto des Ausstellungsbesuches der Weltpremiere in Philadelphia.
Demnächst als Europapremiere in Wien!
O Imagine Exhibitions:
Imagine Exibitions, Inc. sa sjedištem u Atlanti globalni je lider u narativnom, impresivnom kazališnom dizajnu, pričanju priča i impresivnim iskustvima, stvarajući sofisticirana, visokokvalitetna iskustva za muzeje, robne marke, mjesta i odmarališta širom svijeta. Od ideje do pokretanja, tim Imagine Exhibitions oslanja se na desetljeća uspjeha u impresivnim dizajnerskim iskustvima i zabavi, stvarajući i implementirajući nezaboravne svjetove koji potiču na razmišljanje. Atrakcije po narudžbi tvrtke šalju jasne poruke i privlače promet gdje god su prikazane. Imagine Exhibitions, Inc. globalni je pionir u industriji zabave na turnejama, odgovoran za mnoge međunarodno priznate izložbe kao što su Harry Potter: Izložba, Titanic: Izložba, Igre gladi: Izložba, Angry Birds: Umjetnost i znanost iza Globalni fenomen, Jurski svijet: izložba i Downton Abbey: izložba.
Imagine Exhibitions trenutno predstavlja više od 40 jedinstvenih izložbi u muzejima, znanstvenim centrima, akvarijima, odmaralištima i izvanrednim mjestima diljem svijeta. Tvrtka nastavlja projektirati, otvarati i upravljati vlastitim izložbenim prostorima, te razvija i implementira stalne i privremene muzejske, brendirane, zabavne i gastronomske doživljaje.
Za više informacija posjetite ImagineExhibitions.com ili Facebook.
O EMC Presents:
EMC Presents je partnerstvo između CTS Eventima, jednog od vodećih međunarodnih pružatelja usluga prodaje ulaznica i zabave uživo, i nagrađivanog promotora turneje i producenta Michaela Cohla, tvoreći jednu od najjačih globalnih mreža promotora i mjesta. Partnerstvo nudi sveobuhvatnu, svjetsku platformu za zabavu uživo koja ostvaruje izvanredne emisije i iskustva – od zamisli do produkcije i promocije. Michael Cohl već više od 45 godina radi kao producent i organizator izvanrednih umjetnika. Radio je s najpoznatijim svjetskim umjetnicima, uključujući Barbru Streisand, Oprah Winfrey, The Rolling Stones, Pink Floyd, U2, Michaela Jacksona, Franka Sinatru i mnoge druge. Michael Cohl poznat je po svom pristupu koji je napravio revoluciju u industriji zabave na turnejama diljem svijeta. Uz dugogodišnje iskustvo u glazbenoj industriji, Cohl je organizirao nekoliko uspješnih izložbi uključujući The Original Tutankhamun Exhibition, John Lennon: The New York City Years, Bodies: The Exhibition, Jurassic World: The Exhibition i Pink Floyd: Their Mortal Ostaci. Cohl, bivši predsjednik Live Nationa, primljen je u kanadsku Rock ‘n’ Roll/Music Hall of Fame i dobio je zvijezdu na kanadskom Walk of Fame. Među mnogim drugim priznanjima, Cohl je također dobio Emmyja, Billboardovu nagradu Legend of Live, nagradu za čovjeka godine Zaklade TJ Martell, nagradu Peabody i nagradu JUNO za posebna postignuća.
O bečkom METAStadtu:
METAStadt je jedno od najatraktivnijih mjesta za velika događanja u Beču. Stranica nudi puno prostora i lako je dostupna. Do centra grada može se doći javnim prijevozom (autobus, tramvaj, S-Bahn i regionalni vlakovi) za samo 30 minuta. METAStadt se sastoji od 6 dvorana koje su nedavno renovirane i opremljene suvremenom tehničkom opremom.
U području METAStadt, Harry Potter: The Exhibition nalazi se u kompleksu zgrada koji povezuje stari WAGENWerk s METACubeom. S preko 3000 m2, ova lokacija nudi posjetiteljima dovoljno prostora da urone u čaroliju čarobnjačkog svijeta.
Više informacija možete pronaći na METAStadt.at
Pše : Snjezana Zupanovic
Obitelj.hr
Press/Foto :ALLEGRIA • Public Relations & Events e.U.
Read the full article
0 notes