Revitalizacija riječke Centralne tržnice
autor: Sabina Marov
Osvrt na poslovanje i prijedlozi revitalizacije riječke Centralne tržnice upućeni Gradu Rijeci nakon održane tematske sjednice
Poziv na sjednicu/fotografija: Lokalpatrioti Rijeka
Godišnji ili negodišnji, riječke tržnice svaki dan rade i svakim danom su sve praznije.
Zato nisam čekala kraj godišnjih nadležnih sudionika u radu tržnica, već sam 23. kolovoza sazvala tematsku sjednicu Odbora za promet na temu tržnica, s ciljem da se razjasne temeljni problemi - a to su oni koje imaju zakupci. Neki su rekli - “prekasno i uzalud”. Ne smatram to tako. Tržnice se nisu ispraznile preko noći, već je to proces koji nam je pred očima godinama. I smatram da je sličan takav proces malih koraka, ali u kontra smjer, potreban kako bi se tržnice vratile u obuhvat poslovanja kakav je bio nekoć.
Svaka priča o revitalizaciji te o “okretanju naglavačke” poslovanja riječkih tržnica, smatram da je besmislena, sve dok se ne očituje i uvaži kritična masa koja je temelj poslovanja tržnica, a to su zakupci. Obogaćivanje ponude po uzoru na neke europske tržnice, koje nam je svima atraktivno, gdje se i “kupuje i jede” na tržnici je priča koja se može razvijati paralelno, uz saniranje prvotnog poslovanja tržnica. Za nadodati je da te europske “novine” je naša Rijeka nekoć imala, u obliku kažota sa srdelicama na Brajdi.
I zakupci i kupci i nadležni će se složiti da je pristupačnija cijena i široka paleta proizvoda u trgovačkim centrima, kao i besplatan parking izmijenila navike kupaca te tržnica više nije prva pomisao prilikom potražnje svježih i domaćih namirnica.
Jesu li nadležni, Grad Rijeka i Rijeka plus d.o.o. mogli nešto učiniti po tom pitanju? Smatram da jesu. Prvenstveno je moguće zauzeti stav koji nije bespomoćno prepuštanje tržištu, a zatim i “učiti” od uspješnijih. Što se može naučiti od trgovačkih centara? Upravo ta dobra dostupnost, besplatni parking, ustupci te pogodnosti prema zakupcima, raznolikost sadržaja te intenzivni marketing.
Evo kako bi to moglo izgledati u sedam koraka.
1. Ako treba protočnosti prometa i parkinga, za napraviti je takvo prometno i parkirno rješenje u zoni tržnice.
Trenutno prometno rješenje izvedeno je u korist kruzera i popratnih autobusa koji su se trebali parkirati na Molo longu te dalje kroz Demetrovu i Wenzelovu prevoziti turiste do grada i van njega. Kako bi im se omogućila protočnost, promet je izveden u jednom smjeru. Taj scenarij se nije ostvario u predviđenom opsegu, a prometno rješenje je ostalo isto. Sad se pak čeka prvi potez od strane Porto Baroša pa se ni promet ni parking oko tržnice ne diraju.
Smatram da se promet nije smio prepustiti akterima koji se nisu još ostvarili, već uvesti privremena rješenja koja bi išla na korist onome što se trenutno u toj zoni zbiva - a to je tržnica.
A kako trgovački centri nude besplatni parking, tako je na gradskim nadležnim tijelima da ponudi opciju besplatnog parkinga, primjerice prvi sat parkiranja besplatno, a drugi sat po skupljoj tarifi. Opciju koja bi potaknula parking kupaca koji mogu kupovinu na tržnici obaviti u roku od jednog sata. Isto tako, prometno - parkirna kombinacija koja bi spriječila dodatne gužve u zoni tržnice, što bi značilo da kupci ne ulaze automobilom u središte zone tržnice, već se primjerice zadrže samo na Rivi Boduli.
U razgovoru sa zakupcima, iznesen je prijedlog novog prometnog uređenja jednog dijela Rive Boduli te Verdijeve ulice. Radi se o naplati parkinga pod rampom, prema kojoj bi jedan sat bio besplatan, a svaki sljedeći 5 EUR. Iz te zone bi se preselila invalidska mjesta te se ne bi omogućio parking korisnicima s pretplatom, kako bi osigurali što više parkirnih mjesta za kupce. Ostavio bi se prostor dostavi. Gornji dio Rive Boduli bi postao dvosmjeran, kako se izlaz iz te zone ne bi odvijao kroz tržnicu.
Shema prijedloga prometnog uređenja Verdijeva/Riva Boduli
2. Različite tarife stalnog zakupa - ljetni i zimski period.
Zakupci svojih par kvadratnih metara plaćaju fiksnom mjesečnom naknadom. Kad znamo koliko u Rijeci kiši najesen, koliko je poplava tijekom godine te kakva bura puše u ožujku, jasno je da je u tim mjesecima manje kupaca te da neki radni dani nisu isplativi zakupcima. Isto tako, kad znamo da je ljeto u Rijeci sve brojnije turistima, izgleda da bi rad tržnice ljeti u popodnevnim i večernjim satima bio isplativ. Iz tih razloga smisleno je razlikovati cijenu zakupa u zimskom i ljetnom periodu.
3. Olakšati poslovanje zakupcima u paviljonima.
Zakupci su sami iznijeli problematiku i opterećenje s režijama u paviljonu, stoga bi takav ustupak od strane Grada, dakle subvencioniranje potrošnje električne energije te općenito cjelovitog hladnog pogona, bio značajan kako za momentalno poslovanje u paviljonima, tako i za povratak nekadašnjih zakupaca.
4. Proširenje prodajnog mjesta postojećim zakupcima za simboličnu naknadu.
Zakupcima koji su ostali na placi, nije naodmet ponuditi proširenje na prazni štand pored. Na primjer, lani je samo na Centralnoj tržnici ostalo 244 slobodna prostora. Tako su se placom izmjenjivali puni štand - prazni štand - puni štand. Budući da je Grad, odnosno Rijeka plus d.o.o. od 244 slobodna prostora uprihodio 0 EUR, ne može ništa financijski izgubiti kad bi te prazne štandove između popunjenih ponudio postojećim zakupcima makar za 1 EURO. Time bi omogućio postojećim zakupcima da lakše prošire prodaju, bez da sebi uzrokuje gubitak.
5. Kružno vozilo od tržnice do obližnjih autobusnih postaja.
U najstrožem centru Ljubljane, otkad je to postala pješačka zona, prometuju i Kavaliri, električni autobusi, koji su prvenstveno uvedeni kako bi olakšali mobilnost teže pokretnih osoba u pješačkoj zoni. S vremenom su se i isprofilirali u vozila koja olakšavaju kupcima s vrećicama, naročito starijoj populaciji, prijevoz s tržnice ili trgovine u centru do najbliže autobusne postaje.
Kako se sličan scenarij događa na Centralnoj riječkoj tržnici, odnosno kako je najbliža autobusna postaja prema zapadnom dijelu grada ona kod starog Kraša, zatim na Fiumari pa kod McDonaldsa, takav Kavalir bi dobro došao riječkim kupcima o središta tržnice prema navedenim stanicama.
Shema prijedloga prometovanja riječkog "Kavalira"
6. Dodavanje privremenog sadržaja.
U vrijeme EPK 2020. na tržnici se u nekoliko navrata zasviralo, kako po danu kroz tržnicu, tako se održao i koncert u prostoru ribarnice. Osvježenje koje se tih dana činilo kao da bi moglo ući u tradiciju neke nove Rijeke. Nije se ostvarilo, iako se i dalje neposredno pored tržnice nalazi riječki HNK koji bi se i sam mogao svojim programom otvoriti kako kazališnom parku, tako i tržnici. Takav urbani sklop - kazalište - park - tržnica je rijetkost, ali i privilegiran temelj za organizaciju jedinstvene žive i kulturne priče u centru grada.
Trgovačkim centrima je to već jasno pa svako malo unutar svojih objekata organiziraju zabavni program, predstave, stand-up, radionice za djecu, kulinarske radionice i sl.
Grad Rijeka s druge strane, potiče gostovanje zelenih, slavonskih te zagorskih proizvođača kroz godinu, na lokaciji Korza te na Trgu 111. Brigade. Nije naodmet ni da te lokacije zažive, ali da niti jednom godišnje gostujući proizvođači organizirano ne dođu na Centralnu tržnicu, u paviljone ili na Brajdu, gesta je koja još dodatno pokazuje zanemarivanje tržnica.
7. Intenzivni marketing.
"Živimo od riječkih penzionera. Mladi nemaju naviku odlaska na tržnicu. Njihov svijet su veliki marketi. Placa, to je stil života. Nije to samo kupi i bježi. To je društveni život", kazao je za NL Miroslav Ivaniš 2016. godine.
Za primjetiti je kako je na stranicama riječke turističke zajednice, odnosno visitrijeka.hr/shopping jednako zastupljena reklama tržnice, kao i istočnog i zapadnog trgovačkog centra. Što reći, osim da internet stranice istočnog i zapadnog trgovačkog centra ne reklamiraju riječke tržnice.
Uglavnom, topla je voda, ali ponovit ću i ja. Za uspjeti danas, potrebno je i nešto marketinga. Potrebno je malo reklame preko društvenih mreža, malo preko influencera itd. I kad znamo da je naša placa stil života, kad znamo kako je dobro biti u šušuru na placi, samo popratiti te dobre momente i kadrove te postaviti ih na društvene mreže bilo bi u redu, za početak.
0 notes